BEOGRAD - Poslanici Narodne skupštine Srbije juče su u burnoj raspravi razmatrali Prijedlog deklaracije o osudi zločina u Srebrenici, ali do zaključenja ovog broja "Nezavisnih" se nisu izjašnjavali o njenom prihvatanju.
U tekstu deklaracije koja se našla pred poslanicima piše da "Narodna skupština Srbije najoštrije osuđuje zločin izvršen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. kako je to utvrđeno presudom Međunarodnog suda pravde".
Deklaracijom se osuđuju i svi društveni i politički procesi i pojave koji su doveli do formiranja svijesti da se ostvarenje spopstvenih nacionalnih ciljeva može postići upotrebom oružane sile i fizičkim nasiljem nad pripadnicima drugih naroda i religija.
Dokumentom se takođe izražava i saučešće i izvinjenje porodicama žrtava zbog toga što nije učinjeno više da se spriječi ova tragedija.
Deklaracijom se pruža puna podrška nadležnim organima za završetak saradnje s Haškim tribunalom, te pozivaju druge države bivše Jugoslavije da na isti način osude i zločine počinjene nad Srbima.
Za predloženi tekst deklaracije se zalaže 114 poslanika vladajuće većine iz poslaničkih grupa "Za evropsku Srbiju", G17 plus, Partije ujedinjenih penzionera Srbije i Socijalističke partije Srbije.
Opozicione SRS, SNS, DSS i NS, kao i LDP, nezadovoljne su predloženim tekstom i najavile su da ga neće podržati, dok je Socijaldemokratska partija, koja je dio vladajuće većine, najavila da će na samoj sjednici pokušati da poboljša prijedlog.
Početak zasjedanja obilježile su žestoke kritike opozicije zbog načina na koji se došlo do teksta rezolucije i što se o njemu raspravlja po hitnom postupku.
Ubrzo po početku sjednice uslijedile su pauze radi dodatnih konsultacija šefova poslaničkih klubova, što je od strane opozicije protumačeno na taj način da vladajuća većina nije obezbijedila dovoljan broj glasova za usvajanja rezolucije.
Esad Džudžević, poslanik Bošnjačke liste, koji takođe čine vladajuću većinu, zatražio je da najprije bude usvojena rezolucija Evropskog parlamenta o Srebrenici i pozvao državu da 11. jul proglasi za dan sjećanja na srebreničke žrtve.
Nada Kolundžija iz koalicije "Za evropsku Srbiju" kaže da deklaracija ne znači kolektivnu odgovornost naroda već da upravo sa njega skida tu hipoteku.
Velimir Ilić, lider Nove Srbije, smatra da će ovako predložena deklaracija inicirati samo nove probleme i sukobe ocjenjujući da se ona donosi jer "neko pritiska Srbiju ko joj ne želi dobro".
On se zapitao da li su zločini činjeni nad Srbima u "Oluji", "Bljesku" ili Bratuncu manje važni pa da se ne nalaze u rezoluciji.
Čedomir Jovanović, predsjednik LDP-a, smatra da se u deklaraciji naziru evropske vrijednosti, ali da nisu dovoljno jasne.
Prema njegovim riječima, Srebrenica se izdvaja od svih drugih zločina jer su Međunarodni sud u Hagu i Haški tribunal utvrdili da se tu desio genocid.
Rasprava o rezoluciji s posebnom pažnjom se prati i u BiH. Partije sa sjedištem u RS imaju gotovo jedinstven stav o tom pitanju, koji je izrekao Nebojša Radmanović, član Predsjedništva BiH, da bi Srbija trebalo da vodi računa i o interesima Srba u BiH.
Igor Crnadak iz PDP-a smatra da zločine ne treba dijeliti, već da bi, ako se rezolucija donosi, trebalo osuditi sve zločine.
I Nenad Stevandić iz SDS-a kaže da je bolje ne odvajati zločine jedne od drugih dodajući da srpske žrtve nisu manje važne, te da žrtve ne treba dijeliti i pijetet treba odati svima zajedno.
Salmir Kaplan iz SDA kaže da u toj stranci pozdravljaju činjenicu da u Srbiji postoje i one političke snage koje su spremne da se suoče s prošlošću uz ocjenu da bi deklaracija bila pozitivna poruka BiH, a prije svega Bošnjacima koji su žrtve tog genocida.
Damir Mašić iz SDP-a kaže da će u toj stranci sačekati da vide tekst deklaracije ako bude usvojena, i da će onda dati ocjenu o njoj.
Martin Raguž iz HDZ 1990 kaže da je deklaracija o Srebrenici u srbijanskom parlamentu pozitivna stvar, i dodao da bi bilo potrebno sličnu deklaraciju usvojiti i u BiH.
SNS ima svoj prijedlog deklaracije
Srpska napredna stranka podnijela je Skupštini Srbije deklaraciju o osudi svih zločina učinjenih u građanskom ratu u bivšoj Jugoslaviji i posebno zločina u Srebrenici.
U deklaraciji je navedeno da Skupština Srbije najoštrije osuđuje sve zločine počinjene u građanskom ratu na teritoriji bivše Jugoslavije, kako zločine prema srpskom narodu tako i zločine koje su pripadnici srpskog naroda počinili nad pripadnicima drugih naroda.
Posebno se osuđuje zločin koji je izvršen nad bošnjačkim stanovništvom Srebrenice u julu 1995. godine i naveden u presudi Međunarodnog suda pravde.