Mnogim profesorima smeta što će biti ukinute brojne privilegije koje imaju oni, a ne studenti, tvrdi Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH, komentarišući usvajanje Zakona o visokom obrazovanju.
`Bolonjski proces je za studente i u tome je suština. Studenti treba da dobiju bolonjskim procesom, a ne profesori`, kaže Nović.
Pored Zakona o visokom obrazovanju Ministarstvo, na čijem je čelu, uradilo je čitav set zakona iz oblasti obrazovanja. Doneseni su Zakon o predškolskom i osnovnom obrazovanju, Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, dok su u parlamentarnu proceduru upućeni zakon o srednjem obrazovanju i zakon o sportu.
NN: Šta znači za BiH usvajanje Zakona o visokom obrazovanju?
NOVIĆ: Mislim da je izuzetno bitno da je BiH dobila Zakon o visokom obrazovanju. Prije svega moramo znati da je BiH potpisnik Bolonjske deklaracije i kao njen potpisnik obavezuje nas da donesemo zakon na državnom nivou. Takođe, to je i jedan od uslova za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji sa EU. I treće, neophodno je da na nivou države postoje određeni regulatorni organ za visoko obrazovanje koji će imati mogućnosti da daju određene akreditacije visokoškolskih ustanova. Vi znate da su tri stvari bile sporne i da je postojala mogućnost da zakon padne u parlamentu. Sporna je bila licenca, akreditacija i finansiranje.
NN: Kako je sada to riješeno?
NOVIĆ: Prije svega ispoštovane su ustavne i zakonske odredbe. U BiH je obrazovanje decentralizovano, odnosno na entitetskom i kantonalnom nivou. Mislim da nisu u pravu oni koji prigovaraju oko centralizacije obrazovanja jer je i u Evropi svaka zemlja regulisala na svoj način obrazovanje. Negdje je to potpuno decentralizovano, a negdje je centralizovano. Mi smo to riješili na sljedeći način.
Kada je riječ o finansiranju, nije se moglo ići mimo Ustava i zakonskih ovlaštenja entiteta i kantona. Znači, osnivač će biti taj koji će i da finansira fakultet, uz naravno niz drugih izvora koje može da koristi, a da država može da sufinansira naučnoistraživački rad, što je izuzetno bitno za studente.
Što se tiče akreditacije, tu smo postigli jedan izvanredan dogovor. Bez obzira koliko pojedinci čak cinično govorili da je akreditacija farsa, mislim da je dobijena jedna dobra agencija, koja će na nivou države imati mogućnosti i morati da propisuje jasne, transparentne kriterije, kojih se moraju svi pridržavati i oni će biti jedinstveni za cijelu BiH. Akreditacije će vršiti entitetska i kantonalna ministarstva obrazovanja i njima se, dakle, ne oduzima to pravo. Oni će biti ti koji će na bazi kriterija koji utvrdi agencija provoditi sve to i na kraju potpisivati akreditaciju za određenu visokoškolsku ustanovu. Ali ukoliko agencija utvrdi da neko nije poštovao norme i kriterije, imaće mogućnost da preduzme sve mjere, uključujući i mjeru poništenja takve akreditacije. Treba reći da će i ta agencija za akreditaciju morati biti akreditovana od strane nadležnih evropskih organa. Dakle, niti će ta agencija moći samovoljno utvrđivati kriterije, norme i pravila koje ona želi, jer će jednostavno i ona dobivati sve te kriterije koji su u stvari evropski standardi. Takođe je bitno reći da licenca ostaje na nivou entiteta, odnosno kantona.
NN: Poslije prolaska u Domu naroda parlamenta BiH, kad počinje njegova primjena?
NOVIĆ: Poslije objavljivanja u službenim novinama slijedi obaveza da se u roku od šest mjeseci formira državna agencija za akreditaciju. Uz to se formira još jedna agencija, odnosno centar za priznavanje diploma koji će biti jedini mjerodavan da priznaje strane diplome i upoređuje domaće sa stranim. To je izuzetno bitno za studente. Ovim zakonom se uvodi i trostepeni sistem školovanja. Prvi je diplomski studij, potom magisterij i treći je doktorat. Sve je to praćeno određenim bodovima koji se prenose. Takođe, studentima se omogućuje jednostavan prelazak s univerziteta na univerzitet, sa fakulteta na fakultet, što danas nije slučaj.
NN: Spomenuli ste prelazak sa fakulteta na fakultet... Da li to znači da će nastavni planovi i programi na fakultetima u BiH biti usklađeni?
NOVIĆ: U svakom slučaju hoće. Moraju se poštovati određeni kriteriji. Ovim zakonima je jasno predviđeno šta ima statut fakulteta.
Ovim zakonom su predviđena i prava studenata na udruživanja, prava slobode izražavanja, zabrane bilo koje vrste diskriminacije. Čak se zabranjuje, recimo, policiji da ulazi na univerzitet bez saglasnosti rektora. Ni tužilaštva ne mogu ući na univerzitet. To je velika sloboda koja se garantuje univerzitetima.
NN: Da li će te agencije na državnom nivou biti u sklopu Ministarstva civilnih poslova?
NOVIĆ: Ne. To će biti samostalne agencije. Agencija za akreditaciju će imati upravni odbor, koji će biti sastavljen od eminentnih stručnjaka koji će biti u mogućnosti da prate i analiziraju rad te agencije.
NN: Znači diplome iz BiH će važiti svugdje u Evropi?
NOVIĆ: Apsolutno. Mislim da je to jako, jako bitno za studente. Pojedini profesori izražavaju zabrinutost zbog ovog zakona. Mnogim profesorima smeta što će biti ukinute brojne privilegije koje imaju oni, a ne studenti. Bolonjski proces je za studente i u tome je suština. Studenti treba da dobiju bolonjskim procesom, a ne profesori.
Stigle knjižice za pasoše
NN: Kako riješiti nedostatak knjižica za pasoše?
Upravo je u petak stigla jedna količina od 50.000 pasoša koja je distribuirana u sve naše centre, a 2. jula stiže 150.000 novih putnih isprava, tako da ćemo ovaj problem riješiti.
Međutim, mnogo je bitniji projekat u koji mi ulazimo, a to je projekat biometrijskih pasoša. Mi smo napravili za Savjet ministara informaciju za projekat koji podrazumijeva da bi krajem 2008. godine BiH trebalo da dobije biometrijske pasoše. To podrazumijeva promjene Zakona o putnim ispravama, a potom i pripreme za izdavanja pasoša. Time bi jednostavno išli u korak sa svijetom.