BiH

Srpska ne da svoje šume

Srpska ne da svoje šume
Foto: Nedžad Uglješa | Srpska ne da svoje šume
Uroš Vukić

BANJALUKA - Nakon što je Ustavni sud BiH odlučio da pojedine odredbe Zakona o šumama RS u dijelu kojim je određeno da su šume u vlasništvu RS nije u skladu sa Ustavom BiH, lideri najvećih političkih partija u RS pozivaju na jedinstvo i sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, na kojoj bi se donijele odluke i pronašao način zaštite imovine Republike Srpske.

Očekivano, posljednja odluka Ustavnog suda BiH izazvala je buru negodavanja u Republici Srpskoj, a Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, pozvao je sve donosioce odluka u NS RS da ponište sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma. 

"Pozivam sve ljude u Republici Srpskoj da shvate ozbiljnost situacije, a one koji donose odluke da se okupimo i idemo u Narodnu skupštinu RS i da sve što je van Ustava poništimo u Republici Srpskoj, da kažemo da hoćemo da prihvatamo dejtonsku BiH", rekao je Dodik. 

I Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, rekao je da šume čine 70 odsto teritorije RS te da je neophodno sazvati posebnu sjednicu najvećeg zakonodavnog tijela RS na kojoj bi donijeli odluke kako izaći iz ove situacije i zaštiti Republiku Srpsku.  Šarović je istakao da posljednja odluka Ustavnog suda BiH, kojom se neustavnim proglašavaju odredbe Zakona o šumama Republike Srpske u dijelu u kojem se kao njihov vlasnik određuje Republika Srpska, predstavlja nastavak prakse derogacije Republike Srpske i mijenjanja ustavnog uređenja unutar BiH. 

"Umjesto da bude tumač Ustava, Ustavni sud BiH je na sebe uzeo ulogu ustavotvorca", rekao je Šarović, dodajući da u Ustavu BiH nigdje ne piše da BiH ima svoju imovinu niti joj se daju nadležnosti nad šumama i poljoprivrednim zemljištem. 

I Željka Cvijanović, predsjednica Republike Srpske, rekla je da odluka Ustavnog suda BiH kojom RS pokušava osporiti vlasništvo nad šumama, predstavlja državni udar i još jedan antidejtonski atak na Srpsku i njene Ustavom definisane nadležnosti. 

"O kakvoj uređenoj pravnoj državi možemo govoriti ako institucija koja je zadužena za zaštitu ustavnosti u kontinuitetu krši ovaj princip na kojem počivaju sve savremene i uređene zemlje svijeta", rekla je Cvijanovićeva, dodajući da je Srpska dužna da odgovarajućim odlukama svojih institucija zaštiti svoju imovinu i vrati stvari u ustavne okvire. 

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je Srni da je odluka Ustavnog suda BiH još jedna politička odluka ove sudske instance, te da Srpska treba da kaže da je takvim odlukama došao kraj. Čubrilović smatra da se Ustavni sud BiH ne bavi pitanjima za koje je osnovan i što je njegova osnovna obaveza. "Ustavni sud BiH je donio još jednu političku odluku, koja će unijeti dodatnu zabunu u rješavanje pojedinih pitanja unutar BiH", ocijenio je Čubrilović.

On kaže da bi Republika Srpska, bez obzira na to što je sprovodila najveći dio odluka, pa čak i one koje su bile neustavne, ovaj put trebalo da kaže da je dosta i da je došao kraj takvim odlukama, koje se "donose uz podršku jednog dijela stranaca". Komentarišući poziv Dodika donosiocima odluka u Narodnoj skupštini Srpske da ponište sve što je izvan Ustava i Dejtonskog sporazuma, Čubrilović je rekao da je nesporno da Srpska treba nešto da preduzme i da izrazi svoj jasan stav.

Branislav Borenović, lider PDP-a, rekao je da Ustavni sud BiH otimanjem imovine Republike Srpske udara na sam Dejtonski sporazum i da je potrebno svim pravnim i političkim sredstvima zaustaviti političko djelovanje pravosudne institucije. 

"Ustavni sud svojim politički motivisanim odlukama pokušava da rasparča dio po dio Srpske", ocijenio je Borenović.

I pored odluke Ustavnog suda BiH da šume nisu u vlasništvu Srpske, Republika Srpska nastaviće da upravlja njima jer, kako je rekao Mato Tadić, predsjednik Ustavnog suda BiH, njihova odluka podrazumijeva da Parlamentarna skupština BiH donese temeljni zakon koji bi regulisao pravo imovine na teritoriji cijele BiH. 

"Kada je u pitanju odluka u vezi sa pojedinim odredbama Zakona o šumama Republike Srpske kao i Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te odluke, prije svega, podrazumijevaju da država donese temeljni zakon koji bi uspostavio standarde regulisanja prava na imovinu u cijeloj državi", rekao je Tadić, ne želeći da otkriva kako je koji sudija glasao na samoj sjednici. 

Mirsad Ćeman, potpredsjednik Ustavnog suda BiH, rekao je da je neustavnost utvrđena u dijelu Zakona o šumama Republike Srpske koji se odnosi na to da je vlasništvo nad šumama na području Republike Srpske isključivo vlasništvo Srpske te da je takva odluka donesena na osnovu dosadašnje sudske prakse, Zakona o zabrani raspolaganja državnom imovinom i Sporazuma o sukcesiji. 

Milan Petković, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, rekao je da Srpska od Dejtonskog sporazuma upravlja šumama, te da ne vidi kojim bi pravnim obrazloženjem to pravo moglo da joj se zabrani. 

Komentarišući odluku Ustavnog suda BiH da šume Srpske nisu njeno vlasništvo, Petković je istakao da tu nije riječ o kontroli ustavnosti zakona, nego se vrši vrsta lobiranja i pogodovanja određenim interesima.

"Očigledno je riječ ne samo o pravnom, nego i političkom nasilju i Ustavni sud BiH već je uspostavio neku vrstu odnosa da može biti i zakonodavac i ustavotvorac", rekao je Petković.

I Boris Pašalić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske, rekao je da je odluka Ustavnog suda BiH pravno neosnovana, politički motivisana i predstavlja pokušaj otimanja imovine Republike Srpske, dok je Milan Blagojević, profesor ustavnog prava, istakao da je odluka Ustavnog suda samo jedna u nizu kojom US BiH krši Ustav BiH pretvarajući sebe u organ koji donosi nove ustavne norme, a ne radi ono što je zadaća svakog ustavnog suda. 

"Ustav BiH nijednom svojom odredbom ne propisuje da je BiH titular prava svojine nad šumama i šumskim zemljištem, niti na poljoprivrednom i građevinskom zemljištu", rekao je Blagojević, dodajući da je Ustavom propisano da sve vladine - državne funkcije koje tim ustavom nisu izričito propisane kao nadležnosti BiH jesu nadležnost entiteta, a to znači Republike Srpske. 

"BiH jedino može imati svojinu na zemljištu koje je u javnim evidencijama upisano kao svojina ili sa pravom upravljanja na bivšu SFRJ. To pravo BiH ima na osnovu ratifikovanog Međunarodnog sporazuma o pitanjima sukcesije imovine SFRJ iz 2001. godine, i izvan tog sporazuma BiH nema nikakvih drugih prava kada je riječ o zemljištu", rekao je Blagojević.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije