BANJALUKA - Srpski članovi Državne komisije za granice zatražili su od vrha države da odbaci predloženo rješenje granice s Hrvatskom, aludirajući u pismu, upućenom vlastima, da njihove bošnjačke i hrvatske kolege rade u korist druge države, saznaju "Nezavisne".
Srpski članovi Komisije traže od vrha države da ne ratifikuje Sporazum o granici, koji su 1999. godine potpisali tadašnji predsjednici Alija Izetbgović i Franjo Tuđman. Ugovor nikad nije stupio na snagu, jer ga nisu prihvatili parlamenti obiju zemalja. U dopisu, koji je u posjedu `Nezavisnih`, srpski članovi tvrde da je granica, u dijelu na rijeci Uni, oko Kostajnice i Kozarske/Bosanske Dubice, izuzetno nepovoljna za BiH, prilažući nove dokaze u korist tvrdnje da je sporno zemljište vlasništvo BiH, a ne Hrvatske.
Kako saznajemo, njihov dopis izazvao je žestoku polemiku na sjednici Komisije, koja je u četvrtak održana u Sarajevu. U dopisu se, naime, podsjeća da bošnjački i hrvatski članovi u Komisiji zagovaraju tezu da treba prihvatiti katastarsku granicu, kojom je sporna teritorija označena kao hrvatska, pa tek naknadno progovarati o granici.
`To nije ni racionalno, ni diplomatski, niti je to interes BiH. Postavlja se otvoreno pitanje ko u BiH zastupa čije interese`, navodi se u dopisu.
Taj dio pisma, o `interesima`, kako saznajemo, bošnjački i hrvatski članovi shvatili su kao direktnu optužbu da rade u korist druge države.
`Nekorektno je od srpskih članova da iznose takve optužbe, unoseći u sve ovo neki nacionalni naboj`, ističe Mugdin Čukle, predsjedavajući Komisije.
`Mi smo samo kazali da se o granici može naknadno pregovarati, ako se pojave novi dokazi o vlasništvu nad teritorijom.`
A, novi dokaz je, tvrdi se u dopisu srpskih članova Komisije, Zakon o teritorijalnoj organizaciji BiH iz 1947. godine, kojim se sporna teritorija nedvosmisleno navodi kao dio BiH.
`Ali, možete zamisliti kakvo je to zalaganje za interese BiH kod nekih članova Komisije, kad meni jedan od nih otvoreno kaže na sjednici - 'e, pa mi odavno imamo taj zakon'`, kaže Branko Barać, jedan od članova Komisije, inače načelnik Kozarske/Bosanske Dubice.
On tvrdi da ovaj zakon, za koji su, kaže, tek sada saznali, ide u prilog njihovoj tvrdnji da granica ide sredinom Une, a ne granicama opština koje ulaze preko rijeke na bh. teritoriju.
Čukle, međutim, u takvom stavu vidi dvostruke aršine, jer je, u sličnom slučaju, kod Martinbroda, BiH, takođe, prešla Unu, na osnovu starih katastarskih granica.
Nesporazum i oko `šefa` komisije
Neki od srpskih članova Državne komisije za granice tvrde da je na posljednjoj sjednici bila vidljiva želja nekih njihovih kolega da se nadležnost za rad Komisije prebaci pod nadležnosti Ministarstva bezbjednosti sa Ministrastva civilnih poslova BiH, kako je to sada slučaj.
Vjeruju da se iza toga krije namjera da se Komisija stavi pod resor koji drži bošnjački ministar, pošto je Srbima pripalo Ministarstvo civilnih poslova.
Mugdin Čukle, predsjedavajući Komisije, potvrdio je da neke kolege u Komisiji smatraju da trebaju preći pod resor bezbjednosti, a neki i Ministarstva inostranih poslova BiH, ali ne zbog razloga koje navode njegove srpske kolege, već isključivo zbog toga da budu pod resorom koji je direktno vezan za polje njihovog rada.