BiH

Šta budući ministri u Savjetu ministara BiH kažu o prioritetima u radu

Šta budući ministri u Savjetu ministara BiH kažu o prioritetima u radu
Foto: Srna | Šta budući ministri u Savjetu ministara BiH kažu o prioritetima u radu
N.N.

SARAJEVO - Pred Komisijom za pripremu izbora Savjeta ministara BiH, koja zasjeda u Sarajevu, prva kandidatkinja koju intervjuiraju je Bisera Turković, kandidatkinja za ministarku spoljnih poslova. Njoj su pitanja postavili članovi Komisije Saša Magazinović (SDP), Jasmin Emrić (A-SDA) i Branislav Borenović (PDP).

Magazinovića je zanimala informacija o tome koliko je Turković upoznata s visinom primanja zaposlenih u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH te koliko su oni osposobljeni za te poslove.

Prioritetni ciljevi

Emrić je pitao koji će to prioritetni ciljevi biti u radu buduće ministarke spoljnih poslova, Borenović je pitao kakva će uloga Ministarstva spoljnih poslova biti kada je u pitanju NATO put BiH.

Bisera Turković, inače diplomatkinja s višegodišnjim iskustvom, kazala je da je neophodno izvršiti detaljnu analizu rada u bh. diplomatskim predstavništvima, kao i MVP-u, te da informacije koja ona ima govore da se ne može biti zadovoljno s trenutnim stanjem u toj oblasti.

Naglasila je i da će se ona u svom radu rukovoditi Strategijom spoljne politike koju je donijelo Predsjedništvo BiH, koje je i nadležno za vođenje spoljne politike naše zemlje.

Upravo četiri osnovne stavke, među kojima je izdvojila ekonomski prosperitet i ekonomsku diplomatiju, bit će osnovne smjernice u njenom radu, kazala je Turković.

Istakla je i potrebu provjere diploma u DKP-ima te je naglasila potrebu rada na promociji BiH, ističući prednosti bh. dijaspore koje treba staviti u službu države.

"Lično mislim da ekonomska diplomatija nije dovoljno zastupljena niti radi. Moramo izabrati kadrove i usmjeriti na obavljanje funkcija. Začepljenje rupa diplomatima koje zapošljavamo bilo gdje kada se vrate je uhljebljenje, a ne učinkovitost. Fali nam rada, žara i motor da pokrene sve", kazala je ona.

Naglasila je i da će kao ministarka usmjeriti aktivnosti na putu BiH ka Evropskoj uniji, bilateralnoj i multilateralnoj saradnji s drugim zemljama.

Kandidat za ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac (SNSD) je kazao da će on raditi na uspostavljanju kvalitetnijih odnosa na unutrašnjem povjerenju, koje, smatra on, trenutno ne postoji.

"Planiram da imamo periodične sastanke nadležnih ministarstava u vezi s određenim reformama. To će biti obaveza i nećemo puštati ništa u proceduru što nije usaglašeno", izjavio je Košarac.

On je, govoreći o poljoprivredi i energetskom sektoru, kazao da postoji određena vrsta zastoja, ali da će buduće kretanje biti definisanje u saradnji s entitetskim nivoima.

"Mi moramo da zaštitimo domaću proizvodnju, uvažavajući međunarodne obaveze BiH. Smatram da to pitanje mora biti tretirano na adekvatan način. Moramo koristiti fondove koji su mogući za BiH. Dosta toga stoji", kazao je Košarac.

Turizam je, ocjenjuje, jedan od potencijala BiH i postoji kapacitet da se to pitanje rješava na adekvatan način. Naglasio je i da je cilj ulazak BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju, ali da to ne ovisi samo o našoj zemlji.

Novi ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH je, odgovarajući na upit Branislava Borenovića, govorio i o Programu reformi BiH, kojim se, smatra Borenović, trasira put ka NATO-u, kazao da taj dokument mnogi različito tumače.  

Usaglašeni stavovi

"Ovaj dokument je proizvod usaglašenih stavova. On ne prejudicira članstvo, već partnerstvo. Niko od nas ne osporava snagu NATO-a. Politička stranka iz koje ja dolazim zagovara demilitarizaciju BiH, da je najbolje za BiH da smo vojno neutralni u odnosu na sve saveze. Ono što je važno i treba istaći da u Programu reformi BiH je vrlo jasno naznačeno da će se proces odlučivanja voditi u organima, koji imaju mehanizme koji onemogućavaju razvoj političkih tendencija koje nama ne odgovaraju. Smatram da je važno sarađivati s NATO-om", objasnio je Košarac.

Kada je bilo riječi o takozvanom prenosu nadležnosti, Košarac je govorio o nametanju rješenja u prošlosti te da će Program rada Savjeta ministara BiH sadržavati i efekte nametnutih odluka visokih predstavnika, izjavio je predloženi ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Vjekoslav Bevanda, ministar finansija i trezora BiH i ponovni kandidat za ovu funkciju, na intervjuu pred Komisijom za pripremu izbora Savjeta ministara BiH naglasio je potrebu što skorijeg održavanja sjednice Fiskalnog vijeća, s ciljem utvrđivanja Globalnog fiskalnog okvira, na osnovu kojeg bi se kreirao budžet institucija BiH i međunarodnih obaveza naše zemlje za 2020. godinu.

"Završit ćemo ključne strategije, programiranje IPA-e ćemo učiniti efikasnijim te dosljedno poštivati usvojeni Mehanizam koordinacije", izjavio je Bevanda.

Nastaviće, dodaje, s projektom osiguravanja trajnog smještaja institucija BiH, a u posljednjih osam godina je, tvrdi, napravljeno mnogo toga po tom pitanju, što je rezultiralo uštedama novca koji je ranije utrošen na zakup prostorija.

Odgovarajući na pitanje člana Komisije Borislava Borenovića o eventualnom povećanju stope PDV-a te štetama nastalim blokadom rada Parlamenta BiH u protekloj godini, Bevanda je kazao:

"Ja nisam shvatio gospodina Zorana Tegeltiju da je najavljeno povećanje PDV-a, ali da se može razgovarati o tome, može. Ima jedan prijedlog koji usklađuje Zakon o PDV-u s evropskom direktivom. Za promjenu stope PDV-a treba jedna dubinska analiza."

Kazao je da nije za ad hoc odluke da se na osnovu nečije želje donese takva odluka te je kazao da je on kao ministar finansija provodio integrativnu politiku i da su blokade bile iracionalne.

Bevanda je kazao je kako je prvi korak hitna sjednica fiskalnog vijeća kako bi se donio plan do 2022. godine i što prije izašlo iz procesa privremenog finansiranja.

"Napravili smo ovom deblokadom uvjete za to. Treba završiti strategiju upravljanja dugom. Nadam se da ćemo uspjeti s projektom osiguranja smještaja za institucije BiH, a tu su sve sigurnosne agencije. Do sada smo se riješili dosta skupih zakupa. Uz malo dobre volje i povjerenja moći ćemo riješiti sve. Nadamo se uvođenju budžetskog inspektorata", rekao je Bevanda.

Kandidat za ministra komunikacija i transporta BiH Vojin Mitrović je kazao da nam slijede veliki infrastrukturni projekti, poput izgradnje Koridora 5C i autoputa od Sarajeva do Beograda.

"Ti projekti su bitni prije svega za poboljšanje poslovnog ambijenta", izjavio je Mitrović.

Konkretan odgovor o kontroli neba nije mogao dati dok, dodaje, ne preuzme ministarsku poziciju. Član Komisije Saša Magazinović je spomenuo i potrošnju 300.000 KM na proslavu preuzimanja kontrole nad nebom, koja, dodaje, nije preuzeta. Magazinović je zamolio i okončanje projekta putnog pravca Foča", Šćepan Polje.

"Ovo je pitanje koje je bilo prisutno i u Narodnoj skupštini RS. Ono što vam ja mogu obećati jeste da ću uraditi sve da pomognem u domenu nadležnosti mog ministarstva, da se taj putni pravac riješi. To je bruka i sramota, i RS i BiH. To je mali dio puta koji treba urediti, a dosta bi značio za povezivanje Crne Gore i BiH", kazao je Mitrović.

Predloženi ministar komunikacija i transporta BiH je izjavio da je željeznička infrastruktura veliki problem i da je taj način transporta putnika i roba zanemaren, te kako mu je potrebno posvetiti veću pažnju.

"To je nešto na čemu ćemo, budite sigurni, raditi", kazao je Mitrović, odgovarajući na pitanje jasmina Emrića o tome hoće li se među prioritetima naći i oživljavanje Unske pruge.

Kandidatkinja za ministarku civilnih poslova BiH Ankica Gudeljević (HDZ BiH) je na upit o legalizaciji kanabisa za medicinske svrhe, o čemu je njen stav tražio član Komisije Saša Magazinović, kazala da je uloga Ministarstva civilnih poslova u oblasti zdravstva koordinirajuća.

"Smatram da je to veoma važno pitanje trebamo da svi sjednemo za sto i da se ozbiljno uzmemo ukoštac s tim pitanjem. Treba uzeti u obzir kompletnu preporuku struke, saslušati njihovo mišljenje i onda pokušati doći do konsenzusa. Ja nastojim da radim na tome da komunikacija između svih nivoa vlasti bude prohodna i redovna", poručila je Gudeljević.

Fahrudin Radončić, kandidat za ministra bezbjednosti, odgovarajući na pitanja člana Komisije Saše Magazinovića o migrantskoj krizi, kazao je da su mnogi građani značajno limitirani u svom kretanju u svojim gradovima, na primjer u Bihaću i Tuzli.

"Moramo razgovarati s našim evropskim prijateljima kada je pomoć u pitanju. Mi dobivamo određene novce od Evropske unije, ali tako što skinu novac od Ministarstva okoliša i prebace na migrantsku krizu. Migrantska kriza ne može biti odgovornost jednog čovjeka, jednog ministarstva i Vijeća ministara", kazao je Radončić.

Dodao je da ne smijemo kao društvo dozvoliti da se neko ponaša prema BiH kao prema cigareti, na način da se našoj zemlji ostave ljudi koji nisu prošli bezbjednosne provjere.

"Moraćemo zaštititi granicu mnogo bolje, tražićemo da se poveća budžet Granične policije. Sad nam nedostaje oko 500 policajaca. Nema pravo da nam niko drži ovdje lekcije da smo nehumani, da smo najgori na svijetu. Molit ću ljude sa svih nivoa da problem migranata ne bude bošnjački problem. Sada imamo takvu situaciju, a to ne smije biti tako", kazao je predloženi ministar bezbjednosti BiH.

Radončić je naglasio potrebu jačanja direktne saradnje sa zemljama Evropske unije i SAD, a naročito sa susjednim zemljama, po pitanju borbe protiv terorizma.

"Ja ću da vas podsjetim da sam kao ministar sigurnosti za samo dvije godine potpisao 21 ugovor o readmisiji", kazao je Radončić.

U tom je kontekstu izdvojio ugovor s Turskom te je najavio depolitizaciju Ministarstva bezbjednosti.

"Počevši od mene. Ne treba ministar sigurnosti da daje izjave o šefovima drugih država i o predstavnicima parlamentarnih stranaka", dodao je Radončić.

Podsjetio je da je inicirao izmjene Krivičnog zakona koje su BiH učinile spremnom da dočekaju povratak ljudi sa sirijskog ratišta i koji je, ocjenjuje, prevenirao odlazak ljudi na strana ratišta.

Takođe ističe potrebu jačanja saradnje policijskih agencija, a upozorio je na budući težak posao u smislu deradikalizacije i resocijalizacije povratnika sa sirijskog ratišta.

"Mi moramo znati da se mora podići budžet Ministarstva sigurnosti. Nećemo dozvoliti da u jeku migrantske krize budžeti za Parlamentarnu skupštinu i Predsjedništvo budu povećani, a da budžet za Ministarstvo sigurnosti bude smanjen" poručio je Radončić.

(Dnevni avaz)

Najčitanije