BiH

Šta piše u izmjenama Izbornog zakona BiH koji je upućen Savjetu ministara?

Šta piše u izmjenama Izbornog zakona BiH koji je upućen Savjetu ministara?
Foto: Velibor Tripić | Šta piše u izmjenama Izbornog zakona BiH koji je upućen Savjetu ministara?

SARAJEVO – Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, u pismu koje je jutros uputila Šarlu Mišelu, predsjedniku Evropskog savjeta, poručila je da je Savjetu ministara BiH danas upućen i prijedlog koji se tiče izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH.

Dokument koji je stigao pred ministre, prijedlog je HDZ-a BiH, a u njemu se, pored ostalog, definiše i novi način izbora članova Predsjedništva BiH.

Naime, kako su prenijeli federalni mediji, radi se o izmjenama člana 8.1. zakona, a koji se odnosi na biranje članova Predsjedništva iz Federacije BiH. Prema ovom prijedlogu, pojašnjeno je da članove Predsjedništva BiH, koji se neposredno biraju sa teritorije Federacije BiH – jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, biraju glasači upisani u Centralni birački spisak za glasanje u FBiH.

Dalje se navodi da ti birači mogu glasati isključivo ili za Bošnjaka ili za Hrvata, ali ne za oba kandidata.

"Svi kandidati Bošnjaci čine listu bošnjačkih kandidata. Izabran je bošnjački kandidat koji dobije najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima u Federaciji Bosne i Hercegovine", piše u prijedlogu.

A kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, prijedlog glasi:

"Svi kandidati Hrvati čine listu hrvatskih kandidata. Biće izabran onaj koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u Federaciji BiH, uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje tri od pet kantona, i to: Hercegovačko-neretvanskom, Srednjebosanskom, Zapadnohercegovačkom, Kantonu 10 i Posavskom. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u Federaciji BiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava navedeni uslov".

A, ukoliko kandidat iz reda Hrvata nije izabran i u skladu sa ovim odredbama, onda je izabran onaj kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH, uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima u najmanje dva od pet pomenutih kantona.

Ukoliko kandidat ne zadovoljava ovaj uslov, onda se kao i u prethodnom slučaju uzima sljedeći sa liste, i tako redom dok se ne pronađe onaj koji ispunjava uslove.

Međutim, ako se desi da ni ovo nije uspunjeno, onda će za hrvatskog člana Predsjedništva BiH biti izabran kandidat koji dobije najveći ukupan broj glasova među hrvatskim kandidatima u FBiH, uz uslov da je taj kandidat osvojio najveći broj glasova u najmanje jednom od tih pet kantona.

"Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova u FBiH ne zadovoljava navedeni uslov, uzima se sljedeći kandidat s liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uslov", glasi prijedlog HDZ-a BiH koji je upućen Savjetu ministara BiH.

Ovaj zakon, dotakao se i izbora srpskog člana Predsjedništva BiH, a po tom pitanju, kratko je navedeno da se on bira na području Republike Srpske, po istim uslovima kao i do sada.

Izbor članova CIK-a

Ipak, biranje članova Predsjedništva iz FBiH, nije jedina izmjena koju predlaže HDZ.

Naime, u dokumentu se, kako prenose dobro upućeni mediji, nalaze se i izmjene vezane za izbor članova Centralne izborne komisije (CIK) BiH, a koje po prvi put podrazumijevaju i uključivanje u izbor Doma naroda BiH, što znači da bi o članovima CIK-a odlučivala oba doma Parlamenta BiH.

Prvo, prema novom prijedlogu HDZ-a BiH, Komisija za izbor i imenovanje članova CIK-a BiH sastojala bi se od šest članova, a ne sedam kao dosad, i činili bi je članovi kolegijuma oba doma Parlamentarne skupštine BiH

Trenutno, sedam članova Komisije imenuju: predsjednik VSTS-a iz reda članova Savjeta (dva člana), Administrativna komisija PS BiH iz reda članova Komisije iz PD PS BiH (tri člana) i  predsjednik CIK-a BiH iz reda članova CIK-a (dva člana).

A kada je u pitanju konkretan izbor članova Centralne izborne komisije BiH, njih bi, prema novom zakonskom prijedlogu, imenovala Parlamentarna skupština BiH (čine je Predstavnički dom i Dom naroda) s liste kandidata prema redoslijedu na toj listi, a ne kao do sada samo Predstavnički dom PS BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije