VAŠINGTON - U Bosni i Hercegovini je od novembra 2016. do decembra 2017. godine zabilježeno 11 napada na vjerske objekte, sveštenstvo i vjernike u BiH, navedeno je u najnovijem izvještaju Stejt departmenta o vjerskim slobodama za prošlu godinu.
Kako su istakli, u fizičkim i verbalnim napadima mete su bili predstavnici i objekti svih vjerskih zajednica, a odnose se na jedan napad na rimokatoličku zajednicu, sedam na islamsku i tri na srpskopravoslavnu. Od 2010, kako je navedeno, registrovano je 209 napada, u kojima je identifikovano 73 počinilaca, dok ih je 23 trenutno na suđenju.
"U martu prošle godine nepoznati počinioci ukrali su predmete i oskrnavili katoličku crkvu svetog proroka Ilije u Zenici i izazvali značajnu materijalnu štetu. U junu iste godine pojedinci su provalili u pravoslavnu crkvu u opštini Visoko, zapalili sakralne objekte i ukrali vrijedne predmete. Policija je uhapsila dvojicu počinilaca i proslijedila predmet Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona na dalje postupanje, dok su 10. jula 2017. trojica maloljetnika maltretirala katoličku sestru u centru Fojnice. Policija je identifikovala počinioce i obavijestila roditelje", navedeno je u izvještaju.
Podsjećaju i da je 6. marta 2017. Skupština Kantona Sarajevo poništila odluku iz 2016. da osnovna škola u tom gradu dobije ime Mustafe Busuladžića, za kojeg Stejt department naglašava da se kao ustaša i antisemit borio na strani Adolfa Hitlera.
"Do kraja godine odluka i dalje nije implementirana. Internet stranica škole i dalje pominje naziv Mustafa Busuladžić, a i ulica je dobila njegovo ime. Predsjednik Jevrejske zajednice snažno je osudio korištenje ovog imena", istaknuto je.
Istaknuto je i da se Islamska zajednica i dalje bori da se ukinu paradžemati, uz napomenu da ih je u prošloj godini ostalo aktivnih 18, dok je u ranijem periodu taj broj bio višestruko veći.
Naglašavaju da je Ambasada SAD nastavila da podržava Međureligijski savjet BiH programima s ciljem prevladavanja etničkih i vjerskih podjela u društvu.
Što se tiče politike u zemlji, naglašavaju da se najveće bošnjačke stranke usaglašavaju sa stavovima Islamske zajednice, najveće hrvatske sa stavovima Katoličke crkve, a najveće srpske sa stavovima Srpske pravoslavne crkve.
"Nevladine organizacije i dalje upozoravaju da vlasti i dalje ne izvršavaju odluku Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH iz 2015. godine o zabrani korištenja vjerskih simbola od strane članova pravosudne zajednice u BiH, uključujući i nošenje marama", istaknuto je.
Upozoravaju da Predsjedništvo BiH još nije odobrilo sporazum s Islamskom zajednicom o upotrebi halal hrane u javnim institucijama, omogućavanju zaposlenicima upražnjavanje dnevnih molitvi, kao i pravo na odlazak na džumu i na hadžiluk u Meku.
"Hrvatski i srpski član Predsjedništva su tokom 2018. godine odbili da ovo pitanje stave na dnevni red sjednice zbog neslaganja s predloženim tekstom", istaknuto je i dodaju da je Milorad Dodik, tada predsjednik RS, u emisiji "Ćirilica" uvrijedio muslimane riječima da se u Banjaluci "sa džamija čuje arlaukanje uznemirujući građane, te da to smanjuje vrijednost nekretnina u gradu".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.