NIKOZIJA - Evropska unija biće spremna da u naredne dvije godine donese ključne odluke kada je u pitanju proširenje, navedeno je u programu Vlade Kipra, koja je od januara preuzela predsjedavanje Savjetom EU.
U programu je naglašeno da je u proteklom periodu proširenje dobilo značajan zamah te da će Savjet biti pozvan da preuzme odlučne akcije u tom smjeru.
Iako još nema zvaničnih najava, ovo je jedan od prvih indikatora da bi EU mogla u naredne dvije godine primiti Crnu Goru kao narednu članicu EU, o čemu se nezvanično ozbiljno govori, ali još bez konkretnih najava.
Ako bi se ovo desilo, to bi ujedno bio podsticaj ostalim zemljama regiona da ubrzaju evropski put, ali bi istovremeno moglo poslužiti i kao "šok terapija" kada stanovnici ostalih balkanskih zemalja shvate šta konkretno mijenja.
U kiparskom dokumentu se navodi da je proširenje u strateškom interesu EU i da se zato mora nastaviti.
"Proširenje je rad na dovršetku vizije koja ujedinjuje Evropu i proširuje prostor mira, demokratije, bezbjednosti i stabilnosti. Proširenje se pokazalo kao jedan od najtransformativnijih alata uključujući i unutar samih zemalja kandidata, što odražava njihovu voljnost da se reformišu i riješe dugogodišnje probleme s njihovim susjedima u skladu s evropskim zakonima, vrijednostima i principima", naglašeno je. Oni ističu da će tokom kiparskog predsjedavanja EU proširenje biti na dnevnom redu, a da će se napredak vrednovati na osnovu opipljivih rezultata.
Ova odredba u skladu je sa zaključcima Evropskog savjeta, najvišeg tijela EU, koje je takođe podržalo proširenje, pod uslovom da se napredak vrednuje na osnovu konkretnih reformi. Iz toga se takođe može zaključiti da neće biti iskakanja u odnosu na ono što je EU zacrtala zaključcima Savjeta i odlukama Evropske komisije.
Inače, Savjet EU ne može temeljno promijeniti odluke EU, ali može kroz praktične korake, poput organizovanja samita, zakazivanja sjednica ili stavljanja tačaka na dnevni red u praktičnom smislu značajno uticati na dinamiku. Kipar je tradicionalno pozitivno orijentisan prema proširenju, i ranijih godina, kada proširenje nije bilo na vrhu evropske agende, zalagao se za nastavak evropskog puta zemalja u regionu.
Iako je Kipar proteklih godina bio blizak Rusiji, posebno zbog ruskih državljana koji su saradnjom s kiparskim finansijskim sektorom davali značajan doprinos kiparskoj ekonomiji, stav se u međuvremenu značajno promijenio. Kako nam je nedavno rečeno, prva promjena desila se uslovljavanjem finansijskih institucija pomoći kiparskoj ekonomiji tokom finansijske krize jačanjem transparentnosti, a druga, i mnogo značajnija promjena, desila se nakon početka rata u Ukrajini. Nakon turske intervencije na Kipru, ta zemlja se principijelno zalaže za očuvanje teritorijalnog integriteta svih zemalja, a iz tog razloga Kipar ne želi da prizna ni nezavisnost Kosova, kao ni ruska osvajanja teritorija u Ukrajini.
Osim spoljnopolitičkih razloga za podršku proširenju, vlada Kipra navodi i socijalne razloge.
"Proširenje je pokretač za poboljšanje ekonomskih i socijalnih uslova za EU i njene građane kroz ekspanziju i jačanje unutrašnjeg tržišta", pojasnili su.
I Kipar će insistirati na očuvanju i izgradnji vladavine prava, zaštiti slobode izražavanja i drugih vrijednosti koje EU naglašava u svojim odlukama kada su zapadni Balkan i proširenje u pitanju.