BANJALUKA - Pismom namjere prema MMF-u, koje je unutar BiH usaglašeno, ali još nije potpisano, vlasti su se obavezale na bolne reforme, uključujući privatizaciju državnih preduzeća, smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru, zatim smanjenje veličine vlade te usvajanje nekoliko zakona u smjeru jačanja supervizije banaka i smanjenja poreza i doprinosa. Pismom namjere, koje je u posjedu "Nezavisnih", Vlada FBiH obavezala se na prodaju manjinskih udjela u preduzećima "Bosnalijek" i "Sarajevo osiguranje", kao i prodaju Fabrike duhana Sarajevo i "Aluminija" Mostar. Takođe, preduzeća "Energoinvest" i "Energopetrol" prije prodaje biće detaljno restruktuirana, dok će se za "BH Telecom" i "HT Mostar" uraditi finansijska i operativna procjena vrijednosti, nakon čega će biti odlučeno da li će biti prodana ili će se unapređenjem poslovanja tražiti model za veću profitabilnost.
"Pristupićemo rješavanju statusa ostalih preduzeća u državnom vlasništvu i javnih preduzeća, bilo putem restrukturiranja i eventualno privatizacijom održivih preduzeća ili stečajem i likvidacijom onih koja budu ocijenjena kao neodrživa", navodi se u pismu.
Ovo za javna preduzeća odnosi se i na RS, međutim nije navedeno o kojima se radi, s tim da su se entitetske vlade obavezale na restrukturiranje željezničkih preduzeća, dok se FBiH obavezala i na restrukturiranje javnih preduzeća u sektoru električne energije, gasa i rudnika uglja.
Kao što se ranije spekulisalo, vlasti u BiH obavezale su se da neće preduzimati ništa što se odnosi na nametanje obaveza konverzije bilo kojih zajmova u stranoj valuti u domaću valutu, što praktično znači da od konverzije kredita iz CHF-a u KM neće biti ništa, osim onih slučajeva na dobrovoljnoj bazi.
Vlade entiteta i Savjet ministara BiH obavezali su se na analizu svih parafiskalnih nameta na svim nivoima s ciljem njihovog smanjenja, što uključuje i eliminaciju doprinosa za solidarnost u RS.
"Kako bi se olakšalo otvaranje radnih mjesta u privatnom sektoru, cilj je smanjiti poresko opterećenje rada putem umanjenja stopa obaveznog doprinosa u oba entiteta", navodi se u pismu namjere.
U pismu se navodi i to da će umanjenje stopa doprinosa biti praćeno proširenjem poreske osnove poreza na dohodak kroz oporezivanje svih izvora prihoda po osnovu rada, posebno naknada.
"Ukoliko se kontinuirano sprovođenje ovih mjera pokaže nedovoljnim da se osigura održivost fondova socijalnog osiguranja, preduzećemo i dodatne fiskalne mjere u konsultaciji s osobljem MMF-a kako bismo prikupili dodatne prihode ili smanjili potrošnju ako je potrebno", navodi se u pismu.
Takođe, pismo se dotiče poslovnog okruženja u RS i FBiH, a dogovoreno je da se ide na usklađivanje procesa registracije preduzeća putem interneta, a biće razmotrena mogućnost uvođena privrednih sudova u FBiH, koji već postoje u RS.
"Da bi fiskalna konsolidacija bila održiva, čvrsto smo opredijeljeni da sprovedemo sveobuhvatne fiskalne reforem s ciljem unapređenja naplate prihoda, smanjenja veličina vlade, unapređenje efikasnosti javnih finansija", navodi se u pismo u kojem se ističe i to da će se entitetske vlade uzdržati od bilo kakvih izmjena zakona koji regulišu boračka davanja, bez konsultacija s osobljem Svjetske banke i MMF-a.
Što se tiče radnika u javnom sektoru, vlade FBiH i RS te Savjet ministara BiH obavezali su se na reformu koja će omogućiti veću fleksibilnost u radno-pravnim odnosima i pomoći smanjenju broja zaposlenih. U kontekstu toga biće uspostavljen registar zaposlenih u javnom sektoru, koji će biti osnova za operacionalizaciju strateških planova za smanjenje zaposlenosti u javnom sektoru.
"Do kraja juna 2017. godine uspostavićemo operativne planove za smanjenje ukupne zaposlenosti", navodi se u pismu namjere u kojem na nekoliko mjesta piše da moratorijum na povećanje plata mora ostati.
Pomalo čudno, posebno za političare i vlast u RS, je to što su se obavezali na predano očuvanje integriteta sistema indirektnog oporezivanja te zaštite nezavisnosti Centralne banke i očuvanje valutnog odbora. Isto tako, iz pisma namjere prema MMF-u vidljivo je da od korišćenja deviznih rezervi CB BiH za bilo kakve potrebe budžeta ili javnih ulaganja neće biti ništa. Za to je kao limit postavljena nula.
Po pitanju zakona, vlade entiteta obavezale su se na usvajanje novih zakona o bankama u oba entiteta, zatim izmjene zakona o agencijama za bankarstvo, a dio pisma govori o tome da će parlament BiH usvojiti povećanje akciza na gorivo, zatim izmijeniti zakon o Agenciji za osiguranje depozita itd.
"Entiteti će harmonizovati svoje zakona o porezu na dobit, a RS će usvojiti izmjene zakona u smjeru smanjenja podsticaja za izvoznike, a povećanja podsticaja za investicije", navodi se u pismu namjere u kojem se naglašava i to da će biti uspostavljen i automatski sistem raspodjele prihoda od PDV-a, koji će zaživjeti od decembra 2016. godine.
Po pitanju banaka, pored donošenja novih zakona o bankama, na osnovu revizije kvaliteta aktive, agencije za bankarstvo će izraditi sveobuhvatne strategije za rješavanje osjetljivosti u bankarskom sistemu, tako što će od vlasnika banaka tražiti da nadomjeste svaki nedostatak u odnosu na propisane zahtjeve.
"Banke će agencijama dostaviti planove za rješavanje problema nedostajućeg kapitala i održavanje ukupne stabilnosti", navodi se u pismu namjere.
U tom pismu, kao dobro istaknuto je pravilo koje važi u RS, a koje govori o tome da samo registrovani poljoprivredni proizvođači i oni koji plaćaju doprinose imaju pravo na subvencije.
"Subvencije će biti isplaćene samo onim poljoprivrednicima koji su registrovani i vrše redovne uplate obaveznih doprinosa. Kao rezultat ove mjere želimo ostvariti uštedu od pet miliona KM u poljoprivrednim subvencijama i povećanje od 10 KM u prihodima od obaveznih socijalnih doprinosa u 2016. godini u odnosu na prethodnu godinu", navodi se u pismu namjere.
Ono što je zanimljivo jeste da će, ukoliko se pismo namjere u potpunosti sprovede, a što je rok do 2019. godine, sjednicama entitetskih agencija za bankarstvo prisustvovati i članovi agencije iz FBiH i obratno, ali i predstavnici Agencije za osiguranje depozita, kao što će i predstavnici entitetskih agencija prisustvovati sjednicama UO Agencije za osiguranje depozita, ali bez prava glasa.
Još jedna od značajnijih mjera iz pisma namjere odnosi se na obavezu vlada RS i FBiH da eliminišu direktno kreditiranje privatnog sektora putem razvojnih banaka, te da omoguće da te banke posluju nezavisno od vlade i na komercijalnoj osnovi.
Dobar dio pisma namjere prema MMF-u odnosi se na jačanje kontrole nižih nivoa vlasti i vanbudžetskih fondova u smislu troškova i to na način da se što je moguće više širi sistem trezorskog poslovanja. Veliki problem s neracionalnom potrošnjom posebno je izražen u FBiH, gdje kantoni praktično samostalno i uz veoma nisku kontrolu finansiraju svoje obaveze i zbog toga se Vlada FBiH obavezala da će donijeti program kreditnog ili finansiranja putem grantova za one kantotne koji pristanu usvojiti planove za ograničavanje plata i smanjenje ukupne zaposlenosti.
"Odlučni smo u namjeri da smanjimo deficit na nivo ispod 0,3 odsto BDP-a do kraja programa u 2019. godini i postepenog smanjenja javnog duga na nivou ispod 40 odsto od BDP-a u srednjem roku", navodi se u pismu namjere prema MMF-u.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.