PRAG - Bivši američki zvaničnik u BiH Vilijem Stabner izjavio je da je tokom pregovora u Dejtonu, kojima je prisustvovao, saznao da postoji uvjerenje da je postignut sporazum sa Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem da se povuku, a da zauzvrat budu oslobođeni optužnice, jer se smatralo da je to presudno za mir u BiH.
Stabner, koji je bio zamjenik šefa misije OEBS-a u BiH neposredno poslije rata, a potom savjetnik glavnog tužioca Haškog tribunala Ričarda Goldstona, rekao je u intervjuu Radiju "Slobodna Evropa" 2005. godine da je o tome obavijestio Goldstona, koji je ubzo sazvao konferenciju za novinare i saopštio da će, ukoliko se napravi takav dil sa Karadžićem i Mladićem odmah podnijeti ostavku.
Američki diplomata nije mogao ni da potvrdi ni da demantuje postojanje takvog sporazuma, ali je rekao da su se svi Amerikanci koji su radili u Haškom tribunalu saglasili da, u slučaju njegovog postojanja, takođe podnesu ostavke.
"Ne znam da li je takav tajni sporazum bio pripreman. U svakom slučaju, tužilac Goldston je odlučno reagovao i svi su znali da čitav slučaj ne bi tek tako bio gurnut pod tepih", rekao je Stabner u intervju koji je juče ponovo objavio Radio "Slobodna Evropa".
On je istakao da ga je nakon toga pozvao jedan zvaničnik Stejt departmenta i pitao da li bi Goldston zaista dao ostavku u slučaju povlačenja optužnice, na šta je Stabner odgovorio potvrdno.
Stabner je objasnio da je bio prilično uključen u pregovore sa Karadžićevom porodicom i vlastima Republike Srpske 1996. i 1997. godine, te da se sreo i sa samim Karadžićem u maju 1996. godine, za koga misli da je te godine razmišljao o odlasku u Hag.
"Kada smo se sreli u prostorijama fabrike Famos na Palama, helikopteri NATO-a su nadlijetali taj kraj, mnogobrojne međunarodne snage bile su razmještene u BiH. On se pribojavao da će prije ili kasnije doći da ga uhapse. I ja sam naivno mislio da će se to uskoro desiti", rekao je Stabner.
Stabner kaže da su razgovarali o mogućnosti da se Karadžić dobrovoljno preda, a on se pribojavao da bi u tom slučaju neko iz njegovog okruženja, po Miloševićevoj naredbi, imao zadatak da ga ubije.
Na konstataciju da je NATO znao gdje se tada Karadžić nalazi i pitanje zašto jednostavno nije došao i uhapsio ga, Stabner je odgovorio da misli da je Klintonova administracija bila zaokupljena predsjedničim izborima krajem 1996. godine.
Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić je na prvom pojavljivanju pred Haškim tribunalom rekao da je namjeravao da se pojavi pred ovim sudom 1996, 97. ili 98. godine, ali je tada bio u opasnosti da bude likvidiran.
"Tada sam bio u opasnosti da budem likvidiran radi toga što sam sklopio sporazum kojeg je gospodin Holbruk pokušao da ispoštuje i za koji je gospodin Vilijam Stabner objasnio da je neko iz Stejt departmenta pokušao da se optužnica povuče, ali da je tužilac Goldston zapretio ostavkom zbog toga", rekao je Karadžić u sudnici.