Na 12 fakulteta i Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci u školsku 2007/08. biće upisano 3.615 brucoša. Da li će budućim akademskim građanima početak studentskog života biti bolji nego njihovim starijim kolegama, presudiće, kako kaže Stanko Stanić, rektor Univerziteta u Banjaluci, rezultati javnih rasprava o Nacrtu zakona o studentskom standardu, koje će se voditi u narednih 70 dana.
Stanić je podržao primjedbe Studentske organizacije Banjaluka na ovaj nacrt i istakao da bi u njega trebalo uvrstiti odredbe o studentskim stipendijama, studentskim kreditima i smještaju.
`Potpuno se slažem sa SOBL-om da je apsurdno to što je usvojenim Nacrtom zakona o studentskom standardu predviđeno da studenti sa privatnih fakulteta imaju pravo na smještaj i ishranu u javnim studentskim domovima`, rekao je Stanić.
NN: Predstavnici Studentske organizacije Banjaluka tvrde da su smještajni kapaciteti Studentskog doma daleko ispod evropskih standarda i da u njima boravi pet do sedam odsto studenata koji studiraju na Univerzitetu u Banjaluci. Da li će uskoro biti riješen taj problem?
STANIĆ: U obnovljenom studentskom kampusu, koji je smješten na prostoru bivše kasarne `Vrbas`, planirano je da bude napravljen još jedan studentski dom, koji bi bio otprilike trostrukog kapaciteta sadašnjeg studentskog centra. Kada taj objekat bude izgrađen, može se reći da ćemo imati približan broj kreveta broju studenata koji studiraju na našem univerzitetu i da će se riješiti akutni problem smještaja naših studenata. Potrebno je zakonom regulisati uslove korištenja smještaja u javnim studentskim domovima, koji su u nadležnosti države.
NN: U poređenju sa studentskim standardom, kako komentarišete prvobitnu odluku Ministarstva prosvjete i kulture RS da školarine iznose od 700 do 1.500 KM?
STANIĆ: Već sam rekao da se ne slažem sa studentima da su školarine od 700 do 1.500 KM previsoke. To su najniže školarine u našem okruženju. Istina, ima dosta studenata koji nisu u stanju da plate taj iznos, ali odluka Ministarstva je bila takva da je ona uvažavala sve one socijalne elemente koje treba uvažavati kako oni ne bi bili oštećeni. Iz tih razloga mislio sam da to, ipak, nije visina školarina koja bi trebalo previše da optereti džepove roditelja naših studenata.
NN: Poslije studentskih protesta snižene su cijene školarina za zimski semestar. Međutim, konačna odluka o visini školarina tek slijedi. Da li će se i tada popustiti studentima ukoliko se pobune?
STANIĆ: Ministarstvo prosvjete i kulture RS odlučilo je, poslije studentskih protesta, da školarina za zimski semestar bude smanjena za 50 odsto u odnosu na njihovu prvobitnu odluku i da iznosi od 275 do 700 KM za studente Univerziteta u Banjaluci. Konačna odluka o visini školarina će biti donesena do 15. januara. Tako da se u ovom momentu ne može reći da je školarina smanjena i vraćena na prošlogodišnji nivo. Zalažem se da se pitanje školarina generalno i institucionalno riješi u okviru Zakona o finansiranju javnih visokoškolskih ustanova i da tim zakonom nađemo rješenje koje će vrijediti onoliko koliko bude definisano tim zakonom, a ne da to pitanje postavljamo svake školske godine ili svakog semestra.
NN: Koliko ste upoznati s radom studentskih servisa u Banjaluci i o poslovima koje studenti obavljaju kako bi zaradili za školarinu?
STANIĆ: Nemam nikakve informacije o njihovom radu, jer nisu u nadležnosti Univerziteta. Studenti bi trebalo, ukoliko mogu, da rade na poslovima za koje se obrazuju i na taj način stiču praksu. Protiv sam svakog oblika izrabljivanja studenata kao jeftine radne snage na teškim fizičkim poslovima. Inspekcija rada bi trebalo da vodi računa o tome, a država da reguliše rad studentskih servisa.
NN: Sve manje mladih opredjeljuje se za studirenje na tehničkim fakultetima? Kako ih stimulisati da ulože veliki trud, studiraju mašinstvo, tehnologiju ili elektrotehniku, ako im nad glavama `visi upitnik` kako poslije pronaći posao u svojoj zemlji?
STANIĆ: Istina je da našu zemlju još muči problem industrijske nerazvijenosti. Malim koracima idemo naprijed i trebaće nam sve veći broj stručnjaka. Zbog toga buduće studente tehničkih fakulteta treba stimulisati pomoću stipendija, povoljnih studentskih kredita i naravno boljih uslova studiranja. Država bi trebalo da se pobrine da tim mladim perspektivnim ljudima obezbijedi adekvatna radna mjesta i povoljne stambene kredite. Ne smijemo dozvoliti da inženjeri koji su plod naših univerziteta odlaze u inostranstvo kako bi našli svoje mjesto pod suncem.
NN: Da li se u Univerzitet u Banjaluci izdvaja više sredstava iz državnog budžeta u odnosu na Univerzitet u Sarajevu?
STANIĆ: Univerzitet u Istočnom Sarajevu dobija onoliko budžetskih sredstava za plate radnicima koliko im je potrebno prema važećim načinima obračuna, koji vrijede za oba univerziteta. Univerzitet u Banjaluci dobija manje sredstava nego što mu treba prema našim obračunima. Univerzitet u Banjaluci mjesečno je uskraćen za oko 150.000 KM za plate, koliko nam nedostaje u odnosu na realni obračun. Taj minus za kolege iz Istočnog Sarajeva je dosta manji i ne vjerujem da je viši od 40.000 KM mjesečno.
NN: Kakav je taj odnos kada je u pitanju izdvajanje za opremu i naučnoistraživački rad?
STANIĆ: Postoji izvjesna skromnost resornog ministarstva kada je u pitanju izdvajanje budžetskih sredstava u tom smjeru. Smatram da je ulaganje u naučnoistraživački rad u RS na veoma niskom nivou i da se država po tom pitanju mora malo više angažovati.