BANJALUKA - Više od pola opština u RS nema usvojen prostorni plan opštine, dok oko 20 opština nije usvojila ni urbanistički plan grada, upozorili su u resornom ministarstvu.
Prostorno-planska dokumentacija je u većini opština prevaziđena i stara više od 20 godina, pa samim tim i neusklađena sa Prostornim planom RS koji je donesen 2006. godine.
Prema riječima Maide Ibrišagić-Hrstić, pomoćnika ministra za urbanizam i prostorno planiranje RS, svi opštinski urbanistički planovi moraju da budu usklađeni sa Prostornim planom RS koji je jedan od najvažnijih strateških dokumenata.
"Nepostojanje prostornog plana je izazvalo mnoge negativne posljedice. Objekat postoji i po 150 godina, a da nije upisan", kazala je Ibrišagić-Hrstićeva i upozorila da nepostojanje planske dokumentacije ima za posljedicu potpunu i trajnu degradaciju prostora.
Ona objašnjava da se katastrofalna posljedica neplanske gradnje vidi tek kada se sagradi neki bespravni objekat, a tu treba da prolazi saobraćajnica, toplovod, vodovod ili neka druga infrastruktura.
Budžetom za 2009. godinu Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS je odobrilo opštinama 300.000 KM kao pomoć za izradu prostorno-planske dokumentacije.
"Prioritet predstavljaju izrazito nerazvijene i nerazvijene opštine, kao i one koje nemaju ni urbanistički, ni prostorni plan. Izrada planskog akta zavisi od veličine prostora za koji se plan radi, tako da se sredstva raspoređuju u odnosu na veličinu opštine", rekla je Ibrišagić-Hrstićeva.
U Odjeljenju za prostorno uređenje Administrativne službe grada Banjaluka su kazali da je u toku prošlogodišnje akcije legalizacije bespravno podignutih objekata ovom odjeljenju podneseno oko 7.000 zahtjeva da se objekti legalizuju, zbog čega je i formiran poseban odsjek za legalizaciju.
"Odziv građana nije bio očekivan, s tim da je akcija trajala godinu dana i da nije bilo produžetaka roka u toku ove godine. Ako se sva dokumentacija poklapa, legalizacija može biti gotova za dva mjeseca", kazali su u Odsjeku za legalizaciju.
Prema nekim grubim procjenama, u Banjaluci još ima oko 20.000 bespravno podignutih objekata.
Ibrišagić-Hrstićeva je istakla da sam proces izrade prostornog plana traje jako dugo, tako da to nije samo finansijsko već i vremensko pitanje.
"Veoma je teško reći kada će svi prostorni planovi biti doneseni i usklađeni sa Prostornim planom RS. Sredstva koja daje Ministarstvo nisu dovoljna, tako da opštine moraju dijelom iz svojih budžetskih sredstava finansirati taj projekat", kazala je Ibrišagić-Hrstićeva.
U RS postoje 34 nerazvijene opštine, od čega je 17 izrazito nerazvijenih koje uglavnom nemaju usvojenu prostorno-plansku dokumentaciju.
Ne zna se broj nelegalnih objekata
U Ministarstvu prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS kažu da ne postoje tačni podaci o broju nelegalnih objekata u RS.
"Od 2004. godine je od svih opština u RS traženo tri puta da se dostavi dokumentacija o broju nelegalnih građevina kako bismo mogli da dobijemo jasniju sliku. Međutim, te podatke nikada nismo dobili pa je teško reći koliko ih je ukupno", kazali su u ovom ministarstvu.
Oni su, pored nepostojanja planske dokumentacije, kao najveći problem zbog kojeg se gradi na divlje istakli zastarjelost postojeće dokumentacije i neriješene imovinskopravne odnose.