BIJELjINA - Sudovi u Federaciji BiH na sve načine vrše opstrukciju s ciljem da Srbi odustanu od tužbi koje su podnijeli za nadokandu uništene imovine, tvrdi Veljko Stevanović, predsjednik regionalnog Udruženja izbjeglih i raseljenih lica.
Stevanović je rekao Srni da to pokazuje i zadnji slučaj Opštinskog suda u Kalesiji koji je nakon pet godina rješenjem odgovorio na tužbu više od 100 podnosilaca zahtjeva za obeštećenje od 28.845.000 KM, da treba da isprave i dopune taj dokument i da se jave u sud između 9. i 13. januara.
"Uvijek se dešava da u vrijeme pravoslavnog Božića naši ljudi treba da se jave u sud i to nije slučaj samo sa Kalesijom, već sa svim sudovima u Federaciji BiH. Meni je preostalo da danas kontaktiram sudiju Muneveru Halilović i zamolim je da nam ostavi prostora da bi podnosici stigli da se jave u sud", istakao je Stevanović.
Prema njegovim riječima, žalosno je da se poslije više od pet godina sud u Kalesiji sjeti da pokrene taj proces, a potom rješenjem predvidi da podnosice tužbe ne može zastupati Udruženje već moraju angažovati advokata.
Stevanović navodi da veliki problem predstavlja i činjenica što je u međuvremenu dosta ljudi promijenilo mjesto prebivališta ili je prodalo imovinu ili više nije među živima, a pri tom je dat kratak rok da odgovore da li žele nastaviti proces i ko ih zastupa.
"Ako tužba ne bude dopunjena i vraćena sudu u predviđenom roku, a najvjerovatnije je da će se to desiti, biće povučena i naši ljudi više nemaju nikakvog načina da naplate uništenu imovinu", rekao je Stevanović.
On kaže da su podnosioci tužbi 1997, 1998, 1999. godine obilazili i fotografisali svoja imanja i da se na tim snimcima vidi imovina koja tada nije bila porušena. "Čim su Srbi počeli da obilaze imanja, počelo je i rušenje imovine", kaže Stevanović i dodaje da je uništavanje srpske imovine odobravano čak i u federalnim opštinama.
Sa područja FBiH ima 3 500 podnosilaca tužbi koji traže oko 850 miliona maraka za uništenu imovine. Riječ je o imovini koja je uništena poslije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Gotovo 10 godina prošlo je od kada je 475 lica podnijelo prvu tužbu, završena su sva pripremna ročišta, geodetska vještačenja, ali je oko 150 podnosilaca zastalo na građevinskom vještačenju, jer nedostaje između 70.000 i 80.000 maraka.
"Apelujemo da se vlasti Republike Srpske uključe u ovaj problem i pomognu nam jednom vrstom kreditiranja. Kontaktirali smo Međunarodni sud za ljudska prava u Strazburu, koji neće da preuzme tužbu dok ne budu završene sve obaveze na sudovima u BiH. Ubijeđeni smo da tužba mora proći u Strazburu, jer je imovina svjesno porušena s ciljem da se ivrši etničko čišćenje Srba. To odgovorno tvrdim", kaže Stevanović.
On je ukazao da u FBiH svjesno bježe od osnivanja fonda o pravičnoj nadoknadi što je garantovano Aneksom 7 Dejtonskog sporazuma, jer su Bošnjaci obnovili 90 odsto svoje imovine na teritoriji Republike Srpske i njih taj fond ne zanima.