VOZUĆA, SRBAC - Trideset i jedna godina od masovnog stradanja i progona Srba sa područja Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog Ozrena obilježena je u četvrtak, 10. septembra, tradicionalnim maršom "Stazom egzodusa".
Put dug 22 kilometra, od Tumara do Stoga, prešlo je i više od stotinu učesnika iz Srpca, koji su na ovaj način odali počast stradalim srpskim borcima i poručili da Vozuća neće biti zaboravljena.
Vođa marša ispred srbačke delegacije bio je Dragan Aleksić, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Srbac, koji je rekao da je zadovoljan odzivom učesnika i njihovim ponašanjem tokom marša.
Među učesnicima su bili veterani Odbrambeno-otadžbinskog rata, članovi porodica poginulih boraca, učenici osnovnih i srednjih škola, kao i brojni drugi građani Srpca.
Sjećanje na 24 srbačka borca, koja su život izgubila u ofanzivi 10. septembra 1995. godine, ni poslije više od tri decenije ne blijedi. Tog kobnog dana više od 30 njihovih saboraca je ranjeno, a uspomena na stradale i danas okuplja njihove porodice, saborce i potomke.
Položeni vijenci u Stogu
U znak poštovanja prema poginulima, po završetku marša položeni su vijenci kod spomen-kapele u porti Crkve Svetog Đorđa u Stogu.
Počast su, između ostalih, odale delegacije Opštine Srbac, Prve srbačke lake pješadijske brigade i Boračke organizacije opštine Srbac, potomci poginulih boraca, učesnici marša iz Srpca i predstavnici srbačkog bataljona.
Među učesnicima su i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, predsjednik Republičkog udruženja porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila Isidora Graorac.
Ostojić je poručio je da je srpski narod vijekovima živio na Ozrenu i da će nastaviti da živi na tom području.
On je istakao da Srbi kroz ovaj marš, u kojem je bilo mnogo mladih koji su garant budućnosti, pokazuju svoj inat i prkos, ne vrijeđajući nikoga.
Zoran Blagojević, predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana, rekao je da ovaj događaj uvijek budi bol, ali i da je ponosan jer zna da će mladi u narednom periodu, u miru i dostojanstveno, nastaviti aktivnosti na pronalasku svih posmrtnih ostataka Srba sa ovog područja.
Porodicama koje još traže svoje najmilije, on jeporučio da budu ponosne na njih i da znaju šta su oni branili.
Učesnici marša: Etničko čišćenje mora biti zapamćeno
Učesnici marša poručili su da mora biti zapamćeno etničko čišćenje Srba iz zeničke regije i zločini koje su u Vozući, dolini rijeke Krivaje i na Ozrenu počinili pripadnici Armije RBiH i islamski plaćenici, uz podršku NATO snaga.
Nakon marša, građani su se okupili kod Crkve Svetog Đorđa u Stogu, gdje će biti služen parastos, te položeni vijenci kod spomen-kapele u izgradnji u znak sjećanja na 21 svirepo ubijenog srpskog vojnika i civila čiji su posmrtni ostaci, mahom obezglavljeni, pronađeni nakon završetka rata.
Graorac: Proces traženja nestalih nije urodio plodom
U ovogodišnjem maršu "Stazama egzodusa" učestvovala je i Isidora Graorac, predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila.
Ona smatra da je veliki broj mladih učesnika dobar pokazatelj da su urodile plodom dosadašnje aktivnosti na očuvanju kulture sjećanja.
Graorčeva je podsjetila da se na planini Ozren još traži 129 posmrtnih ostataka srpskih boraca i civila.
Nažalost, proces traženja nestalih nije urodio plodom, što, kako navodi ona, sugeriše da se nešto po tom pitanju hitno mora mijenjati.
Nuždić: Traženje nestalih i dalje političko pitanje
Viktor Nuždić, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica, rekao je da je pitanje pronalaska posmrtnih ostataka Srba i dalje političko, a ne humano i usko je vezano za procesuiranje ratnih zločina čije su žrtve Srbi,
Dodao je da se ovim problemom ne bave ozbiljno pravosudne institucije u BiH.
Istakao je da ni nakon 31 godine nema velikog broja presuda za stravične zločine nad Srbima na području Ozrena i Vozuće, osim mizernih koje nisu sprovedene, kao i one izrečene ratnim generalima Armije RBiH Rasimu Deliću i Sakibu Mahmuljinu.
Ofanziva Armije RBiH
Po direktnoj naredbi Alije Izetbegovića, koji je kao prioritetni cilj odredio spajanje tuzlanskog i zeničkog basena, 10. septembra 1995. godine pokrenuta je ofanziva koja je, u zavisnosti od jedinice i smjera napada neprijateljskih snaga, nosila nazive "Uragan 95", "Farz 95" i "Badr al Bosna".
Uz direktno učešće NATO snaga za brza dejstva i pakistanskog kontingenta međunarodnih mirovnih snaga na strani Armije RBiH koja je brojala 23.000 vojnika, tada je spaljeno 30 srpskih sela i protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova.
Padom Vozuće okončano je protjerivanje i etničko čišćenja Srba sa područja zeničke regije, započeto 1992. godine.