BiH

Stevandić: Srpska se suočava sa mržnjom koja prijeti svakom mogućem dogovoru u BiH

Stevandić: Srpska se suočava sa mržnjom koja prijeti svakom mogućem dogovoru u BiH
Foto: Ilustracija/Arhiva | Stevandić: Srpska se suočava sa mržnjom koja prijeti svakom mogućem dogovoru u BiH

​BANJALUKA - Predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić izjavio je da se danas, 9. januara 2022. godine, Republika Srpska suočava sa ključalom mržnjom koja prijeti da razori svaku mogućnost dogovora i suživota u BiH.

"Razumijem frustracije, stereotipe iz 1992. godine, slabo sarajevsko razumijevanje geopolitičkih promjena u EU i svijetu, ali ne razumijem pozive na nasilje nad legitimnim političkim i demokratskim odlukama nadležnih organa, prevashodno Narodne skupštine Republike Srpske", naveo je Stevandić.

Povodom Dana Republike, on je istakao da se skoro 200 godina na Balkanu ne propušta nijedna prilika da se Srbima nanesu teški udarci.

"Deveti januar je samo povod, a svaki novi alibi samo razotkriva mržnju i diskriminaciju koja suštinski učvršćuje našu volju i namjeru da više nikad niko ne odlučuje u naše ime protiv nas", istakao je Stevandić.

On je podsjetio da su 1915. godine, poslije sjajnih srpskih pobjeda u balkanskim ratovima, u Zagrebu na takozvanim veleizdajničkim procesima desetine banjalučkih intelektualaca i patriota osuđeni na smrt, saopšteno je iz Ujedinjene Srpske.

"Spasio ih je španski kralj Alfonso Trinaesti svojim uspješnim apelom austrougarskom suverenu. Radilo se o verbalnom deliktu", rekao je Stevandić.

On je istakao da godinu-dvije poslije nije bilo nikoga da Srbe spasava od klanja i pogroma od Banije do Grčke. "Ali vratili smo im sve na Kajmakčalanu i velikodušno dali slobodu svojim komšijama koje su nas uništavale zajedno sa Austrougarskom", naveo je Stevandić.

Stevandić je podsjetio da nije bilo drugačije ni u Drugom svjetskom ratu, gdje je najviše ubijenih bilo sa današnje teritorije Republike Srpske (Kozara, Stara Gradina, Brod na Drini, Šušnjari, Prebilovci, Drakulić, Garevice...).

"I onda bratstvo i jedinstvo sa, da ne nabrajam sa kim... I finale 1991-1995. nas potomke stradalnika i antifašista satanizovaše i pred istorijom ocrniše potomci šuckora i fašističkih sluga čija imena i danas nose mnoge ulice u Sarajevu", naveo je Stevandić.

On je naglasio da "veliki svijet" u doba prvog interneta i televizijskog monopola, ni riječ ni muk nije prozborio dok su uskraćivani kiseonik tek rođenim i brzo umrlim bebama. "Čak su malu Republiku Srpsku bombardovale najmoćnije države svijeta. Proboj Koridora je naša epopeja, ali i Božija volja", naveo je Stevandić.

On je istakao da oko 24.000 poginulih, hiljade nestalih, desetine hiljada ranjenih i više od 200.000 raseljenih, procentualno odgovara sličnim brojevima kod druga dva naroda, ali samo srpske žrtve nisu dobile pijetet kao što ni srpske suze nisu dobile razumijevanje.

"Neko vrijeme smo patili i trpili, a onda smo se okrenuli sebi. Uprkos tradicionalnim srpskim podjelama, počeli smo da vraćamo oteto i dobijamo podršku sa strane. I Srbija je nemjerljivo ojačala. Visoki predstavnici koji su nekad, doduše uz podršku tenkova kojih više nema, odlučivali o životu svakog pojedinca i provodili nad nama politički aparthejd, sad kukaju jer ne samo što ih mi ne priznajemo, već ih maltretiraju Rusija i Kina", naveo je Stevandić.

On je istakao da su objektivno i obje strane Drine sada srpske, bilo sa strane Srbije ili Republike Srpske, a podmukli i zločinački planovi o granici na Drini su potrošeni, izlizani i nerealni.

"Mržnja iz Sarajeva zato kulja ka eksploziji, isukane su sankcije kao prijeteće sablje, a mi Srbi slavimo, pjevamo i, bogami, se ne damo. Zato Srpska mora da živi!", poručio je Stevandić.

Republika Srpska nastala je 9. januara 1992. godine pod prvobitnim nazivom Srpska Republika BiH.

Osnovali su je srpski poslanici u tadašnjoj Skupštini BiH nakon što su preglasani u ključnim pitanjima o opstanku Jugoslavije, a pripadnici druga dva naroda krenuli u secesiju mimo volje Srba, koji su imali status konstitutivnog naroda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije