Popis stanovništva je strateško pitanje za BiH, ali se ono "potpuno preselilo na politički teren", ocijenio je Stevo Pašalić, profesor demografije na Univerzitetu Istočno Sarajevo i član Savjeta za demografsku politiku RS.
"Ovo što se sada zahtijeva da se provede popis bez nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja i bez izjašnjavanja o maternjem jeziku je osakaćeni popis, odnosno popis bez demografske identifikacije stanovništva u BiH", naglasio je Pašalić.
NN: Koliko popis stanovništva u BiH opstruiše sva ozbiljnija planiranja u zemlji i kako komentarišete navode koji se zadnjih dana iznose u javnosti u vezi s popisom?
PAŠALIĆ: Popis stanovništva je strateško pitanje za BiH, koje se sada, nažalost, potpuno preselilo na politički teren. Uslovi koje su iznijeli bošnjački lideri su frapirajući. Oni čak imaju zahtjeve da se, ukoliko bi došlo do popisa, popišu svi Bošnjaci koji su iselili iz BiH kroz istoriju, oni su to nazvali egzodusom Bošnjaka, tvrdeći da takvih ima sedam miliona. Ako su se već uhvatili za taj podatak, onda im ja dajem eksplicitan podatak – najveću prostornu pokretljivost iz BiH imali su Srbi, pa Hrvati. Stopa kretanja Srba iz BiH, uglavnom prema Srbiji, 1981. godine bila je 20,2 odsto, Hrvata 8,3 a muslimana 1,8 odsto. Prema tome, sve njihove tvrdnje padaju u vodu. Drugo, oni čak osporavaju i popis iz 1991. godine tvrdeći da ih je bilo 52 odsto. To su apsolutno izmišljene priče. Ovo što se sada zahtijeva da se provede popis bez nacionalnog i vjerskog izjašnjavanja i bez izjašnjavanja o maternjem jeziku, je osakaćeni popis, odnosno popis bez demografske identifikacije stanovništva u BiH. Takvih primjera nigdje u zemljama Zapada nema. To je apsolutno u multietničkoj zajednici neprihvatljivo.
NN: Po Vašem mišljenju, zbog čega pojedini zvaničnici insistiraju na takvom popisu stanovništva?
PAŠALIĆ: Bojim se da je to prikrivanje nekih realnih stvari, odnosno činjenica u BiH. Primjera radi, Srba na prostoru današnje Federaciji je po popisu iz 1991. godine bilo 17 odsto, a danas je oko tri odsto. Ako ne znamo našu nacionalnu pripadnost u narednih deset godina, šta bi to značilo? Je li to znači da težimo ka stvaranju neke jedinstvene nacije, možda bosanske nacije? Tu bi se moglo postaviti niz pitanja.
RS, ukoliko ne dođe do popisa stanovništva u BiH, a ja sumnjam da će doći, treba izvršiti popis stanovništva na svom prostoru i to joj niko ne može zabraniti. Bez obzira ko će taj popis smatrati validnim on nam i te kako može koristiti za ekonomska, socijalna, demografska i svaka druga planiranja. Neke lokalne zajednice zbog nužnosti već vrše interni popis stanovništva da bi mogle izvršiti neka validnija planiranja.
NN: Iako je prirodni priraštaj već niz godina negativan, vlasti i dalje kao naknade i podsticaje porodiljama daju samo jednokratne pomoći. Da li je to dovoljno da bi se demografska slika promijenila?
PAŠALIĆ: RS za sada daje jednokratne pomoći koje su znatno povećane i iznose oko 1.100 maraka. Međutim, te jednokratne pomoći su samo prelazno rješenje i primjena mjera populacione politike se mora urediti sistemski s jasno definisanim materijalnim davanjima koje smo mi predložili kao dječji dodatak i to kao univerzalno pravo, bez obzira na ekonomski status roditelja.
NN: Takođe, ispostavlja se da majke koje su nezaposlene primaju manje naknade od zaposlenih?
PAŠALIĆ: Republički savjet za demografsku politiku sačinio je prijedlog mjera populacione politike i posebno smo favorizovali nezaposlene majke s troje i više djece. Čak smo predlagali i nacionalne penzije ili drugi vid primanja za sve majke s troje i više djece, a koje su nezaposlene. Mi insistiramo na tome da se nezaposlene majke moraju stimulisati kroz materijalna davanja koja neće biti samo simbolična.
NN: Na koji način bi se trebao stimulisati natalitet, odnosno kako se boriti protiv bijele kuge?
PAŠALIĆ: To je veoma složeno pitanje, jer je pitanje ograničenog ili smanjenog nataliteta problem ne samo naših prostora nego cijelog evropskog kontinenta, ali i svih razvijenih zemalja svijeta koje su prošle demografsku tranziciju. Potreban je čitav sistem mjera. Republički savjet je predložio favorizovanje rađanja trećeg i četvrtog djeteta za dobro stojeće porodice, jer bi u suprotnom došlo do multiplikovanja siromaštva. Prva mjera je dječji dodatak, koji bi trebao da iznosi kao prosječan lični dohodak. To su, međutim, značajna sredstva koja RS u ovom trenutku nema. Za potpuno primjenjivanje ovih mjera potrebno je oko 300 miliona maraka, zbog toga se one ne mogu u potpunosti primjenjivati, već Vlada provodi sukcesivne mjere koje sadašnje ekonomske mogućnosti dozvoljavaju. Jedna od mjera je i besplatno liječenje steriliteta, kao i mjere koje već primjenjujemo, kao što su besplatni porođaji, besplatna podjela udžbenika, i niz mjera koje se spuštaju na lokalnu zajednicu. Kroz komunalne i druge usluge kojih se oslobađaju višečlane ili siromašnije porodice i lokalne zajednice utiču na provođenje mjera populacione politike. Veliki broj opština izdvaja sredstva od 200 do 1.000 maraka za treće i svako naredno rođeno dijete.
NN: Kakvi su demografski podaci za prvu polovinu ove godine?
PAŠALIĆ: Još očekujem statističke podatke za drugi kvartal ove godine. Prvi kvartal je pokazao pozitivnije rezultate u odnosu na isti period prošle godine. Nadam se da će i drugi kvartal biti u tom pravcu.
Još nema strategije
razvoja stanovništva
NN: Da li je urađena strategija razvoja stanovništva u RS?
PAŠALIĆ: Strategija razvoja stanovništva je u planu za narednu godinu.
NN: Da li se programi koje je Savjet za demografsku politiku ranije sačinio primjenjuju u praksi i da li je njihova realizacija dala vidljive rezultate?
PAŠALIĆ: Mjere koje Vlada sada sprovodi crpi iz naših programa, ali ne u potpunosti jer su za to potrebna ogromna sredstva. Na institucijama je da koriste te projekte, mi to ne možemo imperativno nametati. Radi se jedan projekat koji će odslikati aktuelnu demografsku situaciju. Tu će, između ostalog, biti i projekcija razvoja školske populacije, biće dat pregled svih potrebnih mjera populacione politike za unapređenje demografskog razvoja u cjelini.