BANJALUKA, SARAJEVO - Ministarstvo civilnih poslova BiH ne može kontrolisati rad Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH zbog njenog neriješenog statusa, ali će upozoriti njene nadležne na greške pri zavođenju hrvatskih i srpskih pisaca pod kod bosanskog jezika u COBISS sistemu BiH.
Ovo su saopštili u resornom ministarstvu, naglašavajući da se pri upisivanju koda jezika u Kooperativnom online bibliografskom sistemu i servisu pod kod jezika treba upisivati jezik kojim je djelo napisano.
`Djela se objavljuju i registruju na jeziku na kojem su i pisana. Tako to treba da bude`, rekao je Sredoje Nović, ministar civilnih poslova BiH. Isto mišljenje dijeli i Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS.
`Svaki pisac piše svojim jezikom i svako podvođenje pod jedan jezik je bespotrebno`, kaže Kasipović.
U Ministarstvu kulture i sporta Federacije BiH kažu da već dvije godine znaju za podvođenje srpskih i hrvatskih pisaca pod bosanski jezik u COBISS sistemu BiH.
Vlado Kumanović, šef Kabineta ministra kulture i sporta FBiH Gavrila Grahovca, izjavio je da ne može dati izjavu dok do kraja ne obavi razgovore s predstavnicima NUB BiH.
Iz Kabineta ministra Novića pak upućuju da NUB BiH i NUB RS treba zajednički i dogovorno da riješe problem, kako bi se uočene greške ispravile i kako se u buduće iste ne bi ponavljale.
Juče su se saopštenjem oglasili i predstavnici NUB BiH reagujući na tekst ranije objavljen u `Nezavisnim` u kojem su iznijeti stavovi književnika i bibliotekara iz BiH koji su se pobunili zbog toga što su djela srpskih i hrvatskih pisaca koji žive i rade u BiH na internetskom katalogu NUB BiH katalogisana kao knjige napisane na bosanskom jeziku, a u istom katalogu pod bosanski jezik podvedena su i djela Branka Ćopića i Ive Andrića.
`Istina, postoji potreba da se neka pitanja preciziraju u okviru jezičke i književne politike BiH, među kojima i pitanje jezika publikacije, ali NUB BiH nije ta koja treba da ta pitanja rješava. Država BiH je odgovorna za državnu politiku u ovoj oblasti`, stoji u saopštenju iz NUB BiH.
Irena Soldat-Vujanović, pomoćnik ministra kulture RS, kaže da je potrebno organizovati naučne skupove na kojima bi učestvovali stručnjaci za jezik i političari i na kojima bi se konačno razgovaralo o poziciji jezika u BiH.
Ranko Risojević, direktor Narodne i univerzitetske biblioteke RS, smatra da NUB BiH ne može opravdati svoje ime, ako je nosilac politike bosanske nacije i bosanskog jezika.
`Ovo je jedan od načina na koji se u BiH od strane Bošnjaka nameće jezik, i to bosanski, a ne bošnjački, iako se nigdje u svijetu književnost ne određuje teritorijalno, već nacionalno`, rekao je Risojević.
Profesor Mladen Šukalo iz Banjaluke smatra da različita imenovanja, ali i njihova tumačenja, vrlo često imaju u sebi sadržanu političku paradigmu kao pozadinu.
`Zato se i pokušava ukazati na nužnost apolitičkog pristupa, pristupa koji će biti zasnovan književnim i naučnim premisama, adekvatnim bilo kojoj nacionalnoj književnosti`, stav je Mladena Šukala.
Irena Soldat-Vujanović smatra da pomenute greške treba što prije ispraviti, te da je ova problematika otvorena pogrešnim zavođenjem koda jezika kod hrvatskih i srpskih pisaca.
`Kao Ministarstvo osjećamo konstantni problem u saradnji na entitetskom i državnom nivou. Nikada se od nas ne traži mišljenje vezano za jezik na kojem se pišu sporazumi. Poseban problem je kada su u pitanju međunarodni sporazumi. Obično se rade u dva primjerka, na jeziku države koja potpisuje sporazum, dva primjerka na engleskom i dva na bosanskom. Time se na direktan način krši Ustav BiH u kojem jasno stoji da su sva tri jezika, srpski, bosanski i hrvatski, ravnopravni`, kazala je Soldat-Vujanovićeva.
Lingvisti i većina profesora na Odsjeku za književnost i jezik Filozofskog fakulteta u Sarajevu smatraju da su sva tri jezika - srpski, bosanski i hrvatski, ravnopravna, da im to garantira Ustav BiH te da ni jednog pisca ne treba svrstavati u kategoriju kojoj ne pripada.