HAG - Stojan Župljanin, ratni šef banjalučke policije, juče je u prvom pojavljivanju pred sudijama Haškog tribunala odbio da se izjasni o krivici, ali je potvrdio svoj identitet, koji je, i pored nespornih dokaza, negirao sve do izručenja u Hag.
"Pošto nisam primio optužnicu iskoristio bih pravo da se ovom prilikom ne izjašnjavam o krivici", rekao je Župljanin, poslije čega je sudija Ole-Bjorn Stole odložio njegovo izjašnjavanje o krivici za 30 dana.
Na poziv sudije, Župljanin je potvrdio svoj identitet, ali je prethodno optužio vlasti u Srbiji da su namjeravale da ga ubiju, kao i preostale optužene koji su još na slobodi - Radovana Karadžića, Ratka Mladića i Gorana Hadžića. Po njegovim riječima, o tome su se dogovorili Boris Tadić i Vojislav Koštunica, predsjednik i premijer Srbije, Rade Bulatović, šef BIA, i Vladimir Vukčević, specijalni tužilac za ratne zločine, koji su na sastanku prije četiri godine zaključili da je u najboljem interesu Srbije i RS da oni budu likvidirani.
"Hvala bogu, pa nisu znali koga hapse, srećom imao sam originalna dokumenta na ime Branislava Vukadina o kome se ovih dana toliko pričalo", rekao je Župljanin.
On je kazao da je, kada se predala prva grupa optuženika, počeo pritisak na njega i ostale koji su bili na slobodi i da su počeli da ih beskrajno satanizuju.
"Život na slobodi bio je sve teži i teži. Onda je do mene došla informacija da su predstavnici demokratske vlasti Srbije donijeli odluku da je za Srbiju i RS najbolje rješenje da nas četvorica budemo likvidirani. Krenulo se u tajnu akciju naše likvidacije. Za mene tada nastaju Tantalove muke. U odnosu na ono što sam proživio, zatvor je bio mila majka", rekao je Župljanin.
On je kazao da je lažno ime bilo jedina slamka spasa i šansa da ga u toku noći ne izvedu iz ćelije u pritvorskoj jedinici u Srbiji i likvidiraju.
"Poželio sam da što prije budem sproveden u Hag. I sad sam tu - evo mene, eto vas, kao što je rekao Karađorđe Petrović Turcima u Prvom srpskom ustanku. Što se tiče moje preostale braće na slobodi, volio bih da su u životu, ali se bojim da ih je progutala crna noć. Želim im dobro zdravlje i dug život na slobodi", rekao je on.
Župljanin je optužen po komandnoj odgovornosti za zločine nad Muslimanima i Hrvatima u Bosanskoj Krajini tokom 1992. godine. Prema navodima optužnice, Župljanin, kao tadašnji načelnik policije u Banjaluci, optužen je u 12 tačaka za progon, istrebljenje i ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, nehumana djela, deportacije, bezobzirno razaranje naselja i vjerskih i kulturnih objekata.
Župljanin, koji je uhapšen 11. juna u Pančevu, gdje se skrivao izmijenjenog ličnog opisa, u Beogradu je odbio da primi hašku optužnicu. Tvrdio je da je pogrešno utvrđen njegov identitet i da on nije Župljanin već Branislav Vukadin, čovjek za kog se ispostavilo da je mrtav šest godina i s čijim dokumentima se odbjegli optuženik kretao po Srbiji. DNK analizom je nesporno potvrđen identitet Župljanina, a Vlada Srbije je 20. juna dala saglasnost za njegovo izručenje.
Haško tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Župljanina u decembru 1999. godine.