BANJALUKA, SARAJEVO - Štrajkovi nezadovoljnih građana ispred institucija BiH, koji su u posljednje vrijeme sve češći, mogli bi da postanu praksa, smatra većina poslanika i funkcionera, ali i čelnika sindikata i NVO sektora.
Najnoviji slučaj je Goran Stojanović, distrofičar zaposlen u preduzeću "Distrofičar" iz Banjaluke, koji je sedam dana štrajkovao glađu ispred zgrade Narodne skupštine RS jer mu ovo preduzeće nije isplatilo 22 plate, pa je u utorak, nakon razgovora s premijerom RS Miloradom Dodikom prekinuo štrajk nakon obećanja da će dobiti zaposlenje.
Stojanović je na tom mjestu "odmijenio" Radomira Kuzmića, koji je više od 20 dana štrajkovao glađu jer mu je Okružni sud u Banjaluci poništio presudu o zamjeni nekretnina, pa je nakon intervencije premijera RS Milorada Dodika prekinuo štrajk uz premijerovo obećanje da će njegov problem biti riješen.
Na istim klupama ispred zgrade parlamenta RS su glađu štrajkovali Desimir i Borjana Trivunović, nakon što su deložirani iz kuće u Mišinom Hanu i prekinuli štrajk nakon što je ministar pravde RS Džerard Selman priznao da je Osnovni sud u Banjaluci napravio grešku.
Momir Dejanović, predsjednik Centra za humanu politiku, smatra da se većina onih kojima su ozbiljno ugožena prava navikla na ovakvo stanje, te da samo rijetki i hrabri svoje nezadovoljstvo iskazuju štrajkujući glađu.
"To što predsjednik Vlade RS primi neke od štrajkača i obeća rješenje njihovog problema nije dobra praksa, jer bi se uskoro pred zgradom Vlade moglo naći nekoliko hiljada ljudi koji će tražiti to isto", objasnio je Dejanović, precizirajući da bi bilo mnogo bolje da se preispita postojeći i uspostavi bolji sistem institucionalne zaštite ugroženih građanskih prava i interesa.
Slično mišljenje ima i Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, koja smatra da je to već postalo kontinuitet i praksa, te da ovo pokazuje da institucije ne rade svoj posao.
"Čovjek je došao do premijera da mu riješi problem, što znači da je mnogo ljudi i institucija bilo prije te pozicije koji su trebali da odrade svoj dio posla", naglašava Mišićeva precizirajući da je reforma pravosuđa veoma loša.
U Federaciji BiH su u oktobru, pred zgradama Vlade i Parlamenta protestovali dobitnici najviših ratnih priznanja nakon najave o ukidanju zakona kojim su obuhvaćeni, te umanjenja naknada. Nakon dva dana protesta Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je sve njihove zahtjeve, ali do danas nijedan nije realizovan.
Radnici "Pretisa" su u više navrata mirno protestovali pred zgradom Vlade zbog neisplaćenih plata, a iz istog razloga su štrajkovali radnici "Feroelektra" koji su u firmi postavili šatore i u njima spavali.
Ilija Vujičić, poslanik SNSD-a, je kazao da su ovakvi vidovi borbe upravo najgora varijanta za štrajkače i za društvo uopšte, te da to predstavlja nedosljednost našeg sudstva i politike uopšte.
On je naglasio da se boji da ti ljudi ne budu izmanipulisani s obzirom da se ulazi u izbornu godinu, te istakao da su najveći problem sudovi jer reforma ide poprilično sporo, a dodatno komplikuju neke presude koje su iritirajuće.
"Po mom mišljenju, tu je najviše zloupotreba i to je najveće zlo ovog društva. Nisam zadovoljan ni količinom neriješenih predmeta i mislim da u ovoj oblasti imamo najsporiji napredak", zaključio je Vujičić.
Slobodan Nagradić, potpredsjednik PDP-a, napominje da se možda radi o kvazištrajkovima jer, kako kaže, "nema svjedoka da navodni štrajkači štrajkuju glađu ili uzimaju neku hranu kada su daleko od očiju javnosti".
"Naravno da će taj trend dobiti perspektivu s obzirom da je sve veći broj očajnika u društvu", naglašava Nagradić precizirajući da bi te probleme trebalo delegirati nadležnim institucijama, kao na primjer lokalnoj vlasti.
"Ako za sve treba da interveniše predsjednik Vlade, onda znači da neko ministarstvo nije ni potrebno", objasnio je Nagradić.