SARAJEVO - Međunarodna zajednica želi da u prvi plan ove jeseni stavi reformu izbornog zakonodavstva u BiH i u prilog tome govori i činjenica da je američka administracija imenovala i specijalnog izaslanika Stejt departmenta za izbornu reformu u BiH Metjua Palmera, koji ovih dana boravi u BiH i sa pojedinim liderima razgovara o ovoj temi.
Ovaj američki diplomata veoma dobro poznaje situaciju na zapadnom Balkanu i u BiH je stigao u srijedu kako bi pomogao u napretku izbornih reformi u BiH, te je zato organizovan niz susreta sa domaćim i međunarodnim zvaničnicima u BiH.
Odmah po dolasku susreo se sa članovima CIK-a, šeficom OSCE-a u BiH Ketlin Kavalek i šefom Delegacije EU u BiH Johanom Zatlerom kako bi usmjerili pažnju na nužno poboljšanje integriteta i transparentnosti izbornog sistema u BiH.
Palmer se juče sastao i sa stranačkim liderima, među kojima je i Fahrudin Radončić, lider SBB-a, a na sastanku u američkoj rezidenciji u BiH bio je i Erik Nelson, ambasador SAD u BiH. Susreti sa političkim liderima u BiH su bili iza zatvorenih vrata, a Nermin Nikšić, lider SDP-a, na upit "Nezavisnih" je li pozvan na razgovor sa Palmerom i da li je već došlo do susreta, rekao je da je pozvan kao i svi ostali i da bi susret trebalo da se desi.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a, rekao je da se o "etničkim prefiksima" pri izboru vlasti u BiH ne treba pregovarati, dva dana nakon što je Palmer predložio njihovo uklanjanje. Kaže da se može raspravljati o racionalnoj organizaciji BiH, ali ne i o pitanju zadovoljenja potrebe osiguranja jednakopravnosti triju naroda.
"To je minimum određen Ustavom i Dejtonskim sporazumom", naglasio je Čović.
Palmer nakon razgovora ne daje izjave, a Ambasada Sjedinjenih Država u BiH na svom Twitter profilu navodi:
"Jednakopravnost glasa svakog građanina i njihovo pravo da se kandiduju predstavljaju samu srž demokratije i ovo je ključna prilika koju BiH treba iskoristiti ove godine."
Plenković je u Odžaku ponovio stav Hrvatske, koja insistira da se uoči izbora koji u BiH treba da budu održani u oktobru iduće godine treba postići konsenzus između političkih stranaka i institucija, uz podršku međunarodne zajednice.
Politički analitičari smatraju da je fokus međunarodne zajednice na reformu izbornog zakonodavstva pozitivna stvar, te da je dobro što su SAD poslale specijalnog izaslanika za izbornu reformu uz nadu da su na strani građana BiH, a ne političkih elita.
Vehid Šehić, politički analitičar, za "Nezavisne novine" kaže da bh. političari pokazuju visok stepen neodgovornosti jer ne žele da implementiraju odluke Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH.
"Dogovaraju se da se ne dogovore. Vrijeme prolazi. Sljedeće godine su izbori. Mi smo kao jedan od 14 prioriteta Evropske komisije pod jedan dobili zadatak izmjene izbornog zakonodavstva, a u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu", kaže Šehić i dodaje da je sigurno značajna uloga SAD u izbornim reformama u BiH.
Slavo Kukić, sociolog i univerzitetski profesor iz Mostara, za "Nezavisne novine" ističe da spada među one koji vjeruju da su jedina prava rješenja ona koja ljudi sami usvoje.
"Ovdje, međutim, imamo ljude i političke koncepte koji upravljaju procesima u BiH i koji ne žele usvojiti ništa i koji žele produžavanje statusa kvo do vječnosti", kaže Kukić, te dodaje da je njegovo mišljenje da ne treba upirati pogled u EU zbog toga što EU predstavlja konglomerat međusobno često suprostavljenih interesa.
"Vjerujem da, ako računamo na vanjsku pomoć, ta pomoć može biti efikasna samo iz SAD, iz Bajdenove administracije, pod pretpostavkom da u toj administraciji postoji odlučnost da se vanjskim pritiskom promjene u BiH iniciraju", kazao je Kukić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.