Jedna od posljedica nedavno održanih lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini je i činjenica da će stranke s centralama u Sarajevu u ovom izbornom ciklusu imati manje bošnjačkih poslanika i delegata u Narodnoj skupštini i Vijeću naroda Republike Srpske.
Ćamil Duraković, odlazeći potpredsjednik RS, u izjavama koje je nedavno dao, čak tvrdi da Bošnjaci više nisu politički faktor u tom entitetu jer su, kako smatra, izlazili u više kolona, imali lošu izlaznost, učestvovali u međusobnim podmetanjima, pa čak i prodavali glasove u pojedinim povratničkim sredinama.
Bez kontrolnog paketa u Vijeću naroda
Jednu od najvažnijih posljedica on vidi u činjenici da stranke s centralom u Sarajevu, odnosno ono što se tamo opisuje kao "probosanski blok", neće imati većinu u Vijeću naroda RS, što bi, kako smatra, moglo otvoriti put ka izmjenama Ustava Srpske, a u sklopu toga i ukidanje mehanizama i institucija za koje kaže da sada štite interese Bošnjaka.
Napomene radi, osam delegata bošnjačkog kluba biraju poslanici u NS RS koji se izjašnjavaju kao Bošnjaci, pa je zato bitno iz kojih stranaka kandidati dolaze. S obzirom na to da u novom sazivu, po svemu sudeći, neće biti pet bošnjačkih poslanika iz stranaka koje nisu iz RS, izvjesno je da stranke iz Sarajeva neće imati kontrolni paket u tom tijelu.
Važno je napomenuti da je pet delegata u svakom od tri kluba konstitutivnih naroda važno i za izmjene Ustava RS koje su više puta padale upravo zato što u Vijeću naroda nije bilo moguće obezbijediti dvotrećinsku većinu.
Naprimjer, više od 20 amandmana na Ustav RS, među kojima je i amandman o proglašenju Banjaluke glavnim gradom RS, skuplja prašinu gotovo 20 godina jer nije bilo bošnjačke većine u Vijeću naroda.
Padalović: Problem je mnogo veći od slabe izlaznosti
Elvir Padalović, banjalučki novinar u portalu Buka, smatra da je ovaj rezultat ozbiljno upozorenje strankama koje računaju na glasove Bošnjaka u RS.
"Slab odziv bošnjačkih glasača u RS nije samo pitanje izlaznosti na ovim konkretnim izborima već pokazatelj većeg problema za ovu populaciju, a to je apatija, pražnjenje povratničkih sredina, ali vjerovatno i sve manjeg povjerenja da političke stranke koje se obraćaju Bošnjacima u RS mogu nešto konkretno promijeniti ili im makar nešto ponuditi. Dodatni problem je rascjepkanost tih stranaka i činjenica da ni ovaj put nisu nastupile kao jedinstven politički blok", rekao je on za "Nezavisne".
Dodaje da te stranke moraju shvatiti da nije dovoljno samo pred izbore govoriti o povratnicima i njihovim pravima, ali ukazuje i na apsurdnost da se 30 godina poslije rata govori o kategorijama povratnika.
"Dakle, pitanje je koliko su te stranke između dva izborna ciklusa zaista prisutne među tim ljudima i koliko im nude politiku zbog koje vrijedi izaći na izbore", smatra on.
Numanović: Bošnjaci su sistemski ostavljeni od Sarajeva
Sead Numanović, urednik portala Politicki.ba, za "Nezavisne" ukazuje da je SNSD Milorada Dodika sada najjača bošnjačka stranka u RS, s tim da on sugeriše da se radi o ljudima koji ne zastupaju stvarne bošnjačke interese.
"Sa 19 u prvom sazivu NSRS, Bošnjaci i probosanske stranke pali su na 2+1+možda još jedan mandat. I nije tome samo kumovalo izlaženje u više kolona, mada jeste doprinijelo. Bošnjaci su sistemski ostavljeni od Sarajeva. Dugi niz godina. I ovo je ishod", smatra on.
Prema njegovom mišljenju, to će se osjetiti u praksi jer, kako smatra, vlasti u Banjaluci ni do sada nisu uvažavale njihove inicijative i primjedbe.
"Sada će i to dobiti na intenzitetu. Kada Ustavni sud RS presudi u korist Bošnjaka, to bude vijest koja nosi epitet 'šokantno!'. A 'šokantno' se više neće dešavati! SNSD je i na ovom polju učvrstio vlast. Ako žele riješiti probleme, Bošnjaci prvo i najviše moraju pogledati u sebe, još jednom 'zraknuti' prema Sarajevu i nastaviti svoj put. Jer, njima je dalje živjeti u RS", smatra on.