BANJALUKA - Strategija borbe protiv korupcije u RS od 2018. do 2022. godine, o kojoj će danas raspravljati poslanici Narodne skupštine RS, dobra je polazna osnova za borbu protiv ove "pošasti", ali je neophodno da se kroz akcioni plan identifikuju institucije, rokovi i nosioci aktivnosti koji samo uz iskrenu volju i želju mogu doći do rezultata.
Ovo je stav većine predstavnika nevladinih organizacija koje su prvi put učestvovale u izradi ovog dokumenta, a koji kažu da je većina njihovih primjedaba ili ideja uvrštena u dokument o kojem će danas raspravljati poslanici.
Ipak, tvrde da strategija kao strategija bez aktivnog pristupa svih institucija neće dati rezultate koji se očekuju, a to je manji nivo korupcije u RS.
"Strategija je dosta dobra, ali kao i svaki strateški dokument, ukoliko ga ljudi koji treba da ga implementiraju ne shvate ozbiljno, biće mrtvo slovo na papiru. Mi smo zadovoljni, dosta naših prijedloga i prijedloga nevladinog sektora je ušlo i što se tiče transparentnosti i otvorenosti, prema našem mišljenju, predlagač strategije je to stvarno poštovao", rekla je Dženana Alađuz, direktor "Infohouse - mreže Account", dodajući da je strategija solidna osnova za sve one kojima je borba protiv korupcije prioritet, a ne priča za pred izbore.
Što se tiče same strategije, borba protiv korupcije trebalo bi da ide u tri smjera, i to na edukaciju, prevenciju i represiju, a kao rizične oblasti identifikovane su republička uprava, lokalna samouprava, unutrašnji poslovi, pravosuđe i javne službe, posebno obrazovanje i zdravstvo. Pored toga, zapošljavanje u javnom sektoru takođe je prepoznato kao mjesto podložno korupciji te sukob interesa u organima vlasti i institucijama.
"Za razliku od prethodne strategije, dobro je što su u njenoj izradi učestvovali iz svih institucija i sektora. Ovaj put su predstavnici institucija i institucije sami sebi davali obaveze i neće se desiti kao prošli put da i ne znaju koje obaveze imaju. Dobro je to što je ovaj put nevladin sektor vrlo aktivno učestvovao od samog početka u izradi tog dokumenta", rekao je Zdravko Milović, direktor Agencije EDA.
Poseban fokus u narednom četvorogodišnjem periodu, kada je u pitanju borba protiv korupcije, biće na unapređenju koordinacije i saradnje između svih navedenih organa i institucija, a u okviru toga razvijanje i međunarodne saradnje u ovoj oblasti, a u jednom dijelu se govori i o mogućnosti osnivanja novih i osnaživanju postojećih organa.
"Poseban segment u borbi protiv korupcije u naredne četiri godine odnosiće se na politiku zapošljavanja u javnom sektoru, transparentno i odgovorno trošenje javnih sredstava, javne nabavke te provođenje politika sprečavanja sukoba interesa", navodi se u Nacrtu strategije za borbu protiv korupcije.
Ivana Korajlić, potparol "Transparency Internationala", kaže da bi u narednom periodu trebalo raditi na unapređenju zakonskog okvira - od novog Zakona o sukobu interesa, propisa koji regulišu zapošljavanje u javnom sektoru do jačanja nadzora nad radom javnih preduzeća. Kako kaže, oni su u izradi strategije učestvovali uglavnom u dijelu analize stanja i predlaganjima mjera za akcioni plan, koje su većinom uvažene.
"Prvi put je bio uključen nevladin sektor. Puno toga je što bi trebalo uraditi u narednom periodu, prije svega redovno pratiti i obavještavati javnost o tome šta je preduzeto. Neophodno je sporovođenje strategije da se učini transparentnijim i da se jasno odrede rokovi i nadležni za sprovođenje", rekla je Korajlićeva.*
Tri smjera strategije
- edukacija
- prevencija
- represija
Rizične oblasti
- republička uprava
- lokalna samouprava
- unutrašnji poslovi
- pravosuđe
- javne službe, posebno obrazovanje i zdravstvo
- zapošljavanje u javnom sektoru
- sukob interesa u organima vlasti i institucijama