BiH

"Strateški kompas" jača odnose EU i NATO-a

"Strateški kompas" jača odnose EU i NATO-a
Foto: Tanjug/AP/Arhiva | "Strateški kompas" jača odnose EU i NATO-a

BANJALUKA, PARIZ - Evropska unija će za dva mjeseca donijeti jednu od najvažnijih strateških odluka u domenu odbrane, koja će imati uticaja ne samo na buduću ulogu EU u bezbjednosnim pitanjima, nego i na odnose sa NATO savezom, a samim tim i na bezbjednosna dešavanja na zapadnom Balkanu i u BiH.

Naime, Emanuel Makron, predsjednik Francuske, povodom preuzimanja predsjedavanja Savjetom EU te zemlje je najavio da je njegova namjera, i namjera Francuske, da na samitu u martu konačno ostvari cilj koji zagovara otkad je postao predsjednik Francuske, a to je veća autonomija Evrope kada je u pitanju odbrana. Dokument u koji je francuski plan pretočen zove se "Strateški kompas" i upravo bi pod tim nazivom trebalo da bude usvojen na martovskom EU samitu.

Na prvi pogled može se činiti da bi se namjeri Evrope da postane autonomnija u odnosu na NATO i SAD ova dva subjekta mogla usprotiviti, međutim upravo je suprotno… I NATO i SAD podržavaju ovaj plan i žele da on uspije jer će on, kako to vide, ojačati NATO, a SAD će omogućiti da veći fokus usmjere na indopacifički region, za koji smatraju da će biti ključan u narednih nekoliko decenija.

Primjera radi, američki Vilson centar je nedavno u svojoj analitičkoj studiji o "Strateškom kompasu" naglasio da ovo premještanje balansa moći između EU i SAD u korist EU znači samo da će i EU i SAD još više morati da se oslanjaju jedni na druge kako bi se izborili za zapadni sistem vrijednosti u današnjem svijetu, u kojem je liberalna demokratija kreirana nakon Drugog svjetskog rata ugrožena.

"Jača EU znači da SAD dobijaju jačeg saveznika koji će biti sposoban preuzeti dio tereta s leđa SAD a ujedno znači i da EU postaje bolji partner u djelovanju protiv uticaja Kine. Američka javnost bi trebalo pažljivo da prati EU predsjedavanje jer će Francuska vrlo vjerovatno ovu platformu iskoristiti da na dramatičan način poveća brzinu i dubinu razgovora o EU kao autonomnoj globalnoj sili", navode oni u svojoj analizi.

Zanimljiv je i njihov osvrt na reakciju Donalda Trampa, bivšeg američkog predsjednika, kada je tokom njegovog mandata "Strateški kompas" prvi put spomenut. Iako je Tramp bio skeptičan prema NATO-u, on se uspaničio da će EU još manje plaćati za NATO nego što je to do tada činila.

"Bajdenova administracija na ovaj razvoj situacije uglavnom gleda pozitivno jer smatraju da će dovesti do važnih razgovora o tome kako će EU i SAD ubuduće sarađivati", naglasili su oni.

Međutim, i ovlaš poznavaocima evropskih prilika je jasno da još nije izvjesno kakav će konačni oblik ovaj dokument dobiti imajući u vidu različite interese različitih zemalja u EU. Primjera radi, zemlje koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom uglavnom žele jaču evropsku vojnu komponentu i tijesnu saradnju s NATO-om, dok zemljama na krajnjem zapadu Evrope Rusija nije toliki prioritet.

Žozef Borel, visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, rekao je da ovaj dokument definiše višu ambiciju za bezbjednosnu i odbrambenu politiku i da na konkretan način tu viziju pretvara u praksu.

Mirsea Geoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, je nedavno, kako smo i pisali, rekao da će "Strateški kompas" ojačati a ne zamijeniti NATO i da je to dobro.

Ukoliko bude usvojen, on će se na više načina odraziti i na zapadni Balkan i na BiH. Primjera radi, sigurno je da će redefinisati i ulogu EUFOR-a, za koji u EU ionako predstoji pregled aktivnosti i eventualne odluke o mijenjanju karaktera ove misije, o čemu će biti više riječi narednih mjeseci.

(Objavljivanje ovog teksta je dijelom finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država). 

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije