OSTIN, BEOGRAD - Opšti izbori u Bosni i Hercegovini na vlast su doveli političare koji se polako mire s realnošću da je nemoguće ostvariti viziju BiH kao ujedinjene savezne države i spremniji su da prihvate decentralizovanu strukturu koju zagovara lider bosanskih Srba Milorad Dodik, ocjenjuje se u analizi nevladine agencije za strateška istraživanja Stratfor.
Posle 15 godina tokom kojih savezna vlada u BiH uglavnom nije uspijevala da nametne svoj autoritet, bosanski i hrvatski lideri okreću se modelu koji je uspostavio dosadašnji premijer Republike Srpske, Milorad Dodik "koji crpi svoju političku i ekomnomsku moć iz svog beskompromisnog autoriteta u RS", navodi Stratfor.
To, prema mišljenju Stratfora, baca drugačije svjetlo na pohvale zbog izbora "umjerenog" Bakira Izetbegovića, sina bosanskog ratnog lidera Alije Izetbegovića, za bosanskog člana predsjedništva, umesto "hardlajnera" Harisa Siljadžića.
Ti epiteti su netačni, navodi Stratfor, jer prikrivaju kompleksinje kretanje u BiH, a to je udaljavanje od vizije savezne države i prihvatanje decentralizovane strukture.
Silajdžić, navodi Stratfor, nije toliko čvrstorukaš koliko čvrsti zastupnik federalizma, koji se zalaže za jaku i jedinstvenu centralnu vladu.
Izetbegović nije toliko strog u zahtjevima da se učvrsti federalizam ali nije ni umjeren, navodi Stratfor, pozivajući se na svoje izvore prema kojima Izetbegović vodi nacionalističko i mnogo više islamski orijentisano krilo u Stranci demokratse akcije (SDA).
"Izbor Izetbegovića moglo bi da bude signal da je vizija savezne BiH završena odlaskom Silajdžića. Hrvatski i bosanski lideri polako uviđaju da je Dodikov oblik beskompromisnog nacionalizma održiv primer koji se može slijediti", navodi Stratfor, čije je sjedište u američkoj državi Ostin.
Stratfor ističe da se mnogi bosanski i hrvatski politički lideri u stvari dive Dodiku koji se suprotstavio zapadnim ambasadorima i međunarodnom visokom predstavniku, de fakto međunarodnim administratorima BiH.
Dodik, po mišljenju Stratfora, koji u Republici Srpskoj ima nepogovornu političku i finansijsku moć, najmoćniji je političar u BiH, a da ne zauzima nikakvu saveznu funkciju.
"Konačno bi bosanski i hrvatski lideri mogli da iskoriste RS kao primer za rješenje problema Federacije - a to je decentralizacija", kaže Stratfor.
Savezna vlada bi i dalje postojala, i imala neka ovlašćenja ali politička i ekonomska moć bi se nalazila u entitetima, navodi američka agencija.
"Dok je Silajdžić vidio Dodikovu RS kao politički entitet izgrađen na genocidu i etničkom čišćenju Bošnjaka, drugi Bošnjaci i Hrvati spremni su na kompromis da bi stvorili svoje verzije Dodikovog jakog političkog feuda", kaže Stratfor.
Još uvjek postoje dvije velike prepreke ka decentralizaciji BiH, navodi se u analizi.
Prva je to što je za Bošnjake, posebno za Silajdžića, jaka savezna država bila pitanje nacionalne bezbijednosti, sa argumentom da bi Bošnjaci opet mogli da budu žrtve ako nemaju jaku državu da ih štiti.
Druga prepreka, i po mišljenju Stratfora veća, jeste to što Zapad, a posebno Evropska unija, žele da BiH postane održiva država sa saveznom vladom. Za diplomate i političare iz EU i SAD dozvoliti Hrvatima i Bošnjacima da koriste Dodikovu RS kao model za BiH bilo bi viđeno kao podržavanje nacionalista i u krajnjem smislu neusjpeh zapadne politike u regionu.
"Za bošnjačke i hrvatske političare, međutim, to bi mogao da bude suviše privlačan model da ga ne bi slijedili u budućnosti", zaključuje Stratfor.