TUZLA - Svjetski dan mentalnog zdravlja ove godine obilježen je na temu "Mentalno zdravlje u svijetu nejednakosti". Stručnjaci upozoravaju da se mentalno stanje bh. društva pogoršalo u pandemiji i da država mora više izdvajati za ovu oblast.
Uz stigmu i diskriminaciju osoba koje boluju od nekog mentalnog poremećaja, problemi su se produbili u pandemiji, pa i jaz između bogatih i siromašnih. Mnogi su ostali bez posla, teška politička situacija, negativne vijesti, neki su od uzroka pogoršanja mentalnog zdravlja ljudi u BiH.
"Ne mogu reći da se brojčano povećao broj korisnika, već su puno teži slučajevi. Međutim, povećao se broj mladih koji se javljaju kod nas zbog anksioznosti i depresije i puno su teži slučajevi depresije nego prije korone. Teže je raditi i duže se radi", pojasnio je dr Zlatko Kalabić, šef Centra za mentalno zdravlje Tuzla.
Virus korona uticao je na disfunkciju porodica, na razvoj devijantnih pojava, pojačala se konzumacija psihoaktivnih supstanci, ali i kockanje.
"Ono što je bitno jeste da imaju ustanove gdje se mogu obratiti, potražiti pomoć, kako za sebe, tako i za člana porodice. Nažalost, u zadnje vrijeme se sve više porodica javlja sa narušenim bračnim prilikama, do kojih je došlo zbog gubitka zaposlenja, određenih nestimulativnih dešavanja u našem društvu, te ljudi pribjegavaju stvarima koje nisu društveno prihvatljive. Naš zadatak je da odgovorimo na te izazove", naglašava Nedim Osmanović, socijalni radnik iz Centra.
Osim pomenutih izazova, jedan od najvećih je povećan broj suicida, posebno mladih osoba. Stoga je Udruženje za uzajamnu pomoć u duševnoj nevolji "Feniks" Tuzla odlučilo provoditi kampanju "Bezbroj razloga za život".
"Živimo u društvu gdje se uporno naglašava lažna heterogenost tri etničke, pseudoetničke grupe. Ono što je stvarnost BiH je stalno saoučavanje sa izazovima siromaštva, dok oni koje paradoksalno zovemo političkom elitom i liderima, konstantno se bogate na račun građana BiH. Te nejednakosti, a ne one etničke, temelj su razlika koje uveliko otežavaju rad unutar sistema zaštite mentalnog zdravlja", kaže Bojan Šošić, psiholog Udruženja, koje ima otvorena vrata za sve one sa psihosocijalnim invaliditetom.
Članovi Udruženja, koje postoji 22 godine, kao korisnici mentalnih usluga, bore se da izađu u zajednicu i dokažu da su ravnopravni članovi društva kojima je potreba šansa. Posebno se osvrću na nejednakosti u zdravstvu.
"U mentalni sektor se ne ulaže kao u druge zdravstvene grane, posebno na psihijatriji. U centrima za mentalno zdravlje su poboljšani uslovi. Međutim, u zdravstvenim psihijatrijskim ustanovama u FBiH, ali i RS, nisu zadovoljavajući uslovi. Ljudi spavaju u velikim spavaonicama, nemaju lični ormar za higijenu, ustanove su smještene na marginama gradova, još postoje željezni kreveti, nesređena kupatila, pocijepana posteljina", nabrojao je Vahid Đulović, predsjednik "Feniksa".
Da država mora više ulagati u mentalno zdravlje, smatra i dr Kalabić, koji je podsjetio da BiH izdvaja vrlo malo sredstava za to. Multisektorska saradnja korisničkih udruženja, nevladinog sektora i stručnjaka u Tuzli se pokazala uspješnom.
"Moramo se stalno boriti jer nema zdravlja bez mentalnog zdravlja. To je najbitniji faktor jer ako smo mentalno zdravi, možemo funkcionisati i doprinositi zajednici", poručio je Kalabić.