BANJALUKA - Nerealno visoke norme koje je Visoki sudski i tužilački savjet BiH postavio uništavaju pravosuđe, a sudije pretvaraju u "sitne prevarante" koji bježe od teških predmeta kako bi mogli odgovoriti sistemu normiranja.
Ovo je stav mnogo sudija, koji tvrde da je normiranje pravosuđe dovelo do apsurda u kojem najgori postaju najbolji i napreduju, a oni koji savjesno obavljaju svoj posao postaju loši, jer ne mogu ispuniti normu.
Sa druge strane, u Visokom sudskom i tužilačkom savjetu BiH kažu da norme jesu visoke i zahtjevne za sudije, ali da trenutno situacija u pogledu efikasnosti rada sudova nameće potrebu za takvim normama koje, kako tvrde, obezbjeđuju efikasnost i smanjuju dužinu trajanja sudskih postupaka.
"Sudije i tužioci su fokusirani na normu i dobru statistiku koja će im omogućiti profesionalno napredovanje, a ne na složene predmete i rezultat pravosuđa kao sistema. Da bi imali dobru normu, sudije i tužioci se snalaze na razne načine. Uglavnom biraju jednostavne predmete i zbog toga u krivičnom pravosuđu danas imamo 75 odsto uslovnih osuda. Kome je potrebno pravosuđe koje će prestupnike upozoravati da ne čine krivična djela? Norme su pravosuđe dovele do apsurda", rekao je za "Nezavisne" Branko Perić, sudija Suda BiH, dodajući da oni koji svjesno i kvalitetno rade na složenim sudskim slučajevima ne mogu da ostvare normu zahvaljujući "idiotskom normiranju".
On naglašava da je posebna priča tužilački posao, pitajući se kako se normativno može izraziti planiranje istrage, saradnja sa policijskim strukturama ili vještina zastupanja optužnice.
Slično kao i Perić misli i sudija banjalučkog Okružnog suda Milan Blagojević, koji kaže da bi po normi koju je postavio VSTS otprilike sudija svaki dan trebalo da sasluša svjedoke i vještake u jednom predmetu, da istog dana pročita kompletan spis i da na kraju tog istog dana napiše presudu.
"U posljednje četiri godine radio sam na 922 predmeta po žalbi i u 90 odsto slučajeva jedino pitanje koje sudija postavi svjedocima i vještacima u prvom stepenu je da li traže troškove svog dolaska na sud", priča Blagojević ističući da su norme nerealno visoke, ali da je problem i što sudije zajedničkim snagama neće da dignu glas protiv toga plašeći se za svoju egzistenciju i posao.
Inače, Blagojević kao sudija Okružnog suda, kao i njegove kolege iz kantonalnih sudova, ima, recimo, normu da za mjesec dana mora da riješi 18 predmeta po žalbama, dok je najveći pritisak na sudijama osnovnih sudova, koje, da bi ispunile normu, moraju riješiti najmanje 20 predmeta.
Milan Tegeltija, predsjednik VSTS-a, kaže da se i pored velikog broja riješenih predmeta koji raste iz godine u godinu još nameće potreba za visokom i zahtjevnom normom te da analitičkim mišljenjem Evropske komisije nije preporučeno mijenjanje normi sudija i tužilaca ukoliko bi takvo smanjenje dovelo do pada efikasnosti.
On kaže da će VSTS Nacrt pravilnika o orijentacionim mjerilima za rad sudija zajedno sa analizom efekata tih promjena normi dostaviti na mišljenje u Brisel te da analiza efekata ukazuje na to da bi usvajanjem tog pravilnika došlo do pada broja riješenih predmeta u BiH.
"Od mišljenja EK će značajno zavisiti dalje postupanje u pogledu tog pravilnika, a sve u skladu sa našim evropskim opredjeljenjem u reformi pravosuđa u BiH. Konačna odluka biće donesena nakon konsultacija sa Briselom", rekao je Tegeltija.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.