SARAJEVO - Na suđenju bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa Armije RBiH Atifu Dudakoviću i drugima za zločine nad srpskim borcima i civilima u više krajiških opština 1995. godine, doktor sudske medicine Željko Karan počeo je sa prezentovanjem zaključaka u vezi sa obradom posmrtnih ostataka i identifikacijom.
Karanu, koji je vještak, a u ovom predmetu se saslušava kao stručni svjedok, predočeno je 15-ak dokumenata u vezi sa pronalaženjem, sudsko-medicinskom obradom i identifikacijom posmrtnih ostataka za pet osoba, od ukupno oko 150 koliko ih Tužilaštvo namjerava predočiti.
Za ovih pet posmrtnih ostataka, od kojih su tri pripadali ženskim osobama, Karan je rekao da nije mogao utvrditi uzrok smrti, prenosi Birn.
"Zbog čega je nastala rana na lobanji, da li djelovanjem tupe mehaničke sile, projektilom ili gelerom, ja ne mogu reći", objasnio je stručni svjedok jedan od prezentovanih slučajeva.
On je ispričao kako je obavljan rad na identifikaciji tokom godina i kako su ranije ekshumacije u entitetima rađene na osnovu političkih sporazuma, sve dok Tužilaštvo BiH nije preuzelo glavnu ulogu.
Karan je rekao da je kao doktor sudske medicine bio prisutan na ekshumacijama, ali da nije išao na asanacije terena prilikom kojih su pronalažene kosti i lične stvari.
On je naveo da su pravosudne institucije izdavale naloge za ekshumaciju i kada je bila asanacija jer, kako su mu govorili, zakon ne poznaje asanaciju.
Karan je dodao da je sličan slučaj i sa nalozima za obdukciju, iako je u slučajevima pronalaženja kostiju rađena forenzičko-antropološka analiza.
Prije i u toku saslušanja advokati optuženih prigovarali su na zakonitost dokumentacije koja je predočavana, kao i da nema uslova za saslušanje Karana.
"Prijedlog za saslušanje Karana je pokušaj Tužilaštva da ispravi grešku", naveo je advokat Ifet Feraget, govoreći o proceduralnim propustima, navodeći da Karan nije sačinio nalaze o obdukcijama.
On je dodao da Karan kao svjedok ne može iznositi mišljenje o uzroku smrti, jer su to pitanja za vještaka.
Tužilac Marijana Čobović rekla je da je Karan autor svih dokumenata planiranih za prezentovanje.
Tužilaštvo je namjeravalo da prvo prezentuje foto-dokumentaciju sa ekshumacije na području Bosanskog Petrovca obavljene 2013. godine, kao i zapisnik o forenzičkoj-antropološkoj analizi, ali je branilac Mirna Avdibegović prigovorila da nema naredbi po kojima su sačinjeni ti dokumenti.
Predsjedavajuća Sudskog vijeća Željka Marenić rekao je da se ti dokumenti neće prezentovati dok Tužilaštvo ne donese naredbe.
Avdibegovićeva je prigovorila da nema naredbi ni u pojedinačnim slučajevima koje je Karan počeo da komentariše.
"Mora vještak dobiti naredbu da zna kako odgovoriti", navela je Avdibegovićeva, a Sudsko vijeće je dozvolilo da se nastavi sa predočavanjem.
Za zločine počinjene na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta, uključujući ubistva više od 300 lica, progone i uništenje vjerskih objekata sudi se bivšem komandantu i pripadnicima Petog korpusa tzv. Armije BiH Atifu Dudakoviću, Sanelu Šabiću, Ibrahimu Šiljediću, Safetu Salihagiću, Adisu Zjakiću, Redžepu Zlojiću, Samiru Solakoviću, Fatmiru Muratoviću, Muharemu Aleševiću, Huseinu Balagiću, Edinu Domazetu, Ejubu Koženjiću, Ibrahimu Nadareviću i Saidu Mujiću.