Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić nastavio je u četvrtak da unakrsno ispituje svjedoka Tužilaštva Haškog tribunala američkog istoričara Roberta Donju o događajima koji su prethodili proglašenju nezavisnosti BiH.
Karadžić je tražio da se svjedok složi da su srpski poslanici, koji su 9. januara 1992. proglasili Srpsku Republiku BiH, "nastavili da rade u zajedničkim tijelima, u Skupštini BiH, Vladi i Predsjedništvu", a svjedok je naveo da, "iako su članovi Srpske demokratske stranke uglavnom ostali u organima vlasti, oni nisu nastavili i da sarađuju".
Na Karadžićevu konstataciju da su "oni glasali samo protiv odluka koje su bile štetne za srpski narod, a za ostale bili za", Donja je rekao da "ne smatra da je bilo baš tako".
Povodom Karadžićevog susreta sa Matom Bobanom u Gracu u maju 1992. Donja je rekao da "ne smatra da je u redu što je Karadžić sa Hrvatima pregovarao tajno, bez znanja muslimana".
"Način pregovora nije bio prikladan i Vas je Evropska zajednica kritikovala, jer ste pokušali da postignete dvostrani sporazum, a pravila su nalagala sporazum tri strane", izjavio je Donja.
Odgovarajući na pitanje kako je onda došlo do toga da Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) i Stranka demokratske akcije (SDA) preglasaju SDS i proglase nezavisnost BiH, kad je trebalo da sve tri strane postignu saglasnost, Donja je odgovorio da to "nije analogna situacija".
Karadžić nastoji da, ispitujući ovog svjedoka, dokaže da je srpska strana u BiH bila ta koja se zalagala za mir, a da je muslimanska strana bila za rat. Ovo je sedmi dan svjedočenja Roberta Donje na suđenju Karadžiću.