HAG - Zaštićeni svjedok optužbe KDZZ-333 izjavio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom da je sredinom jula 1995. preživio strijeljanje stotina Bošnjaka iz Srebrenice koje je na farmi Branjevo kod Zvornika počinila Vojska Republike Srpske.
Prema optužnici koja Karadžića tereti za genocid nad oko 7.000 zarobljenika u danima pošto je VRS 11. jula 1995 zauzela Srebrenicu, na farmi Branjevo je 16. jula strijeljano oko 1.200 muslimanskih muškaraca.
KDZZ-333 je izjavio da je poslije pada Srebrenice, 11. jula 1995, pokušao da se probije šumom ka Tuzli u koloni u kojoj je bilo između 10.000 i 15.000 Bošnjaka, dok su njihove porodice krenule ka bazi Unprofora u obližnjim Potočarima. Svjedoka i još desetoricu, VRS je zarobila dva dana kasnije i prebacila u Novu Kasabu gdje je na fudbalskom igralištu već bilo 1.500 do 2.000 zarobljenika.
Komandant VRS Ratko Mladić pojavio se, po riječima svjedoka, i rekao
zarobljenicima da će biti razmijenjeni, istovremeno naređujući da se napravi spisak sa njihovim imenima. Dok je Mladić bio prisutan, jedan
Bošnjak je bio pretučen i ubijen, ali general nije reagovao.
Na putu ka Bratuncu, KDZZ-333 je, kako je izjavio, iz autobusa toga dana video "četiri-pet tijela" ispred "hangara" u selu Kravica. Po optužnici protiv Karadžića, u skladištu u Kravici srpske snage ubile su oko 1.000 Bošnjaka.
Poslije noći provedene u Bratuncu gdje su neki od zarobljenika bili izvedeni i nisu se vratili zarobljenici su 14. jula odvedeni u selo Pilica i zatvoreni u fiskulturnu salu. Te večeri KDZZ-333 je, idući po vodu, po sopstvenim riječima, bio očevidac ubijanja zarobljenika iz jednog autobusa iza zgrade škole.
Idućeg dana, 15. jula 1995, srpski vojnici su od zarobljenika oduzeli sve vrijedne predmete. Sutradan, 16. jula, Bošnjacima su pripadnici VRS ponovo rekli da će ih razmijeniti, a zatim su ih odveli na farmu Branjevo, naveo je u izjavi svjedok.
Kada su stigli na farmu u tri autobusa, svjedok je video tijela strijeljanih zarobljenika na livadi. Srpski vojnici zatim su Bošnjake "izvodili iz autobusa i ubijali ih" u grupama od po desetak, kazao je KDZZ-333 koji je to gledao dok nije bio izveden u trećoj grupi iz drugog autobusa.
Kada se i sam našao pred streljačkim strojem, KDZZ-333 se, kako je posvjedočio, bacio unaprijed u trenutku kada su rafali odjeknuli, a tijela
pogođenih pala su preko njega. Metak koji je na njega potom ispalio srpski vojnik, prošao mu je ispod pazuha. Ležao je i slušao zvuke strijeljanja koje je potrajalo još oko četiri sata. Jedan kamion dopremio je još leševa, a teška mehanizacija radila je cio dan.
Svjedok je, potom, pobjegao sa stratišta i utočište pronašao ispod obližnjeg mosta, zajedno sa još jednim preživjelim. Dva dana kasnije, međutim, predali su se uslijed iscrpljenosti srpskim vojnicima koji su ih prebacili u logor Batković kod Bijeljine iz kojeg je KDZZ -333 pušten u decembru 1995. godine.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžić je tvrdio da je svjedok "sve izmislio" i da je "educiran" da opiše događaje kako ih je opisao. KDZZ-333 je to negirao.
"Na žalost moram reći da se vaša priča poklapa sa pricama drugih navodno preživjelih", rekao je optuženi. "Nije navodno nego je tako bilo", uzvratio je svjedok. "Vi ste educirani da opišete događaje, vi ste to izmislili. Ja kažem da možda vi niste bili tamo", tvrdio je Karadžić.
"Onda ste vi bili sigurno ... Bio sam tamo dovučen, svezali su nas i
ubijali, ne može niko da tvrdi da to nije bilo", odgovorio je KDZZ-333.
Tokom ispitivanja, svjedok je potvrdio je da je 1992-95 bio pripadnik
Armije BiH u Srebrenici, uz napomenu da se to svodilo na "držanje
linija odbrane". Na pitanje optuženog kako je moguće da mu metak
prođe ispod pazuha, a da ga ne ozlijedi, odgovorio je da to ne može da
objasni, ali da je tako bilo.
Karadžić je danas, na kraju unakrsnog ispitivanja drugog svjedoka
Žan-Renea Rueza (Jean), tvrdio da je "možda i 40 odsto" žrtava
pronađenih u masovnim grobnicama posla pada Srebrenice "umrlo na
drugim mjestima i na drugi način".
Proces Karadžiću biće u Hagu nastavljen sljedeće nedjelje. Bivši predsjednik RS optužen je i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH;
terorisanje stanovništva Sarajeva nad civilima u Sarajevu kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN 1992-95.