BANJALUKA - Veliki broj Srba koji tužbama od FBiH traže odštetu za porušenu imovinu tokom rata, ne mogu da dobiju pozitivnu sudsku presudu jer tamošnji sudovi opstruišu i odugovlače postupke, tvrdi Veljko Stevanović, predsjednik Udruženja izbjeglih i raseljenih Srba.
Prema njegovim podacima, u zadnjem "paketu" tužbi koje su podigli na razim federalnim sudovima, od 455 prihvaćeno je samo 163, ukupnog odštetnog zahtjeva u visini od 22,7 miliona maraka.
On kaže da postoji ukupno 3.500 tužbi, koje su u toku ili u pripremnoj fazi. Glavni problemi su, prema njegovim riječima, opstrukcija i odugovlačenja.
"Mi smo svjesni da ćemo pravdu na kraju moći dobiti jedino na sudu u Strazburu. Ali moramo proći kompletan pravni proces u BiH. Oni su toga svjesni i namjerno odugovlače i vrše razne opstrukcije", kaže on.
Ljubomir Sandić, ombudsman za zaštitu ljudskih prava BiH, kaže da Kancelarija ombudsmana ima dosta žalbi na postupke koji dugo traju, ali da nisu dobili pritužbe na kratke rokove za dostavu dokumenata.
Međutim, Stevanović tvrdi da je upravo to jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju.
"Zadnji primjer je tužba u procesu koji je trajao tri, četiri godine, a onda su nam dostavili zahtjev za dodatnom dokumentacijom koju moramo dostaviti u roku od osam dana. Tih 200 do 300 ljudi nisu na jednom mjestu, mnogi su u inostranstvu, pa ih jednostavno nismo stigli obavijestiti. Nakon sedam dana stiglo je obavještenje iz suda da je tužba odbijena zbog nedostatka dokumentacije", kaže on.
Sandić ističe da u parnicama stranke učestvuju aktivno i da mogu od suda zahtijevati produženje rokova ukoliko je to potrebno.
Osim ovog problema, Udruženje muči i, kako objašnjavaju, loša politika države u poslovima obnove i povratka. On kaže da se forsira povratak, iako se veliki dio ljudi ili ne može ili ne želi vratiti.
"Milijarde su uložene na obnovu kuća u kojima ili niko ne živi ili imate starce bez ikakve egzistencije s kućom usred minskog polja koje nije očišćeno. I neki birokrata u Sarajevu će reći da je povratak uspješno proveden", kaže on.
Stevanović kaže da umjesto politike koja se vodi treba formirati fond za restituciju, iz kojeg će se isplaćivati obnova kuća onima koji žele da se vrate, a na drugi način bili obeštećivani oni koji ne žele.
Mujo Jejna, pomoćnik ministra za ljudska prava i izbjeglice, navodi da je stepen useljivosti u obnovljene objekte preko 85 odsto, a ako problema ima, za njih su odgovorne opštine.
"Opštine su te koje odlučuju za koje porodice će se obnavljati kuće jer niko ne zna tako dobro stanje na terenu kao oni", ističe on i navodi da je za Bošnjake obnovljeno 43 odsto kuća, oko 38 za Srbe, a ostalo Hrvatima.