HAG - Sudski antropolog Vilijam Haglund (William Haglund) izložio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom rezultate ekshumacije tri masovne grobnice koje je obavio u istočnoj Bosni nakon što su hiljade srebreničkih Muslimana u julu 1995. nestale u rukama Vojske Republike Srpske koja je zauzela tu enklavu.
Haglund je precizirao da je iz primarne grobnice kraj puta kod sela Cerska iskopano 150 tijela muškaraca, od kojih je 149 bilo ubijeno iz vatrenog oružja. U blizini sela Orahovac, na lokaciji poznatoj kao Lažete, iz jedne prethodno nedirnute jame ekshumirano je 112 "skoro kompletnih leševa".
Iz odvojenog djela iste grobnice, izvjestan broj tijela je bio uklonjen prije nego što je počela međunarodna istraga, utvrdili su istražitelji, rekao je Haglund. U tom dijelu, oni su pronašli 52 nekompletna leša, kao i 98 dijelova tijela.
I iz velike grobnice u Branjevu, znatan broj leševa bio je uklonjen prije nego što su do nje stigli istražitelji Tribunala. U grobnici dugačkoj oko 30 metara, a dubokoj pet metara, pronađeni su, po Haglundovim riječima, posmrtni ostaci "najmanje 132 osobe", od kojih je 77 imalo vezane ruke.
Karadžić, tadašnji vrhovni komandant VRS, optužen je za genocid nad više oko 7.000 Muslimana iz Srebrenice u danima pošto su 11. jula 1995. srpske snage zauzele tu zaštićenu zonu UN u istočnoj Bosni.
Po optužnici, na farmi Branjevo srpske snage su do 16. jula 1995. ubile 1.200 muslimanskih zarobljenika, a u Orahovcu 14. jula njih oko 1.000. Kraj puta u Cerskoj, strijeljano je 150 zarobljenika iz Srebrenice, dopremljenih u pet autobusa.
U optužnici piše i da je VRS tijela mnogih žrtava iz primarnih grobnica premjestila u brojne sekundarne grobnice u pokušaju da prikrije zločin.
U unakrsnom ispitivanju, Karadžić, koji se brani sam, tvrdio je da ima dokaze da je iz jedne od grobnica ekshumiran "čovjek koji je umro prirodnom smrću 1982. godine" i koji je, potom, uslijed manipulacija vlasti BiH "identifikovan kao žrtva iz jula 1995".
Poslije prigovora, tužioci su optuženog pozvali da predoči dokaze, ali je Karadžić odgovorio da će to učiniti kasnije, na "sistematizovan" način.
Karadžić je, kao teze odbrane, naveo i da su u grobnicama bili poginuli tokom prethodna "44 mjeseca rata"; da su žrtve pale u borbama, te da su sahranjene u okviru "asanacije", zakonitog postupka uklanjanja tijela sa bojišta.
Svjedok Haglund je to odbacio, izjavljujući da "grobnice nisu bile stare", te da je utvrđeno da su žrtve pokopane ođednom, a ne u više navrata. Po njegovim riječima, mnogi ubijeni imali su poveze preko očiju, što isključuje mogućnost da su pali u borbi.
Na Karadžićevu primjedbu da su "islamski borci" nosili poveze preko čela, svjedok je ponovio da su povezi bili "čvrsto vezani oko očiju" žrtava pronađenih u grobnicama.
Karadžić je sugerisao da su među pokopanima bili i muškarci iz kolone od "13.000 do 15.000 Muslimana" koja se probijala iz Srebrenice, poslije pada grada, šumom ka Tuzli. Kazao je da je njih "33.000 negdje bilo izgubljeno po šumama", a da se, po dokumentima
Armije BiH, "10.000 boraca" uspješno probilo do Tuzle.
"Naša pretpostavka je da je bila borba; da su poginuli otkriveni poslije tri-četiri nedjelje i da su tijela sakupljena mehanizacijom. Iskomadana su, pritom, zato što su počela da se raspadaju", rekao je optuženi.
Haglund je odvratio da je "to mogućnost, ali nije istina". "Da su tijela bila napolju tri-četiri nedjelje, mi bismo to utvrdili tokom ekshumacije jer je proces raspadanja drugačiji", kazao je on.
Haglund je završio svjedočenje, a Karadžić će sutra unakrsno ispitivati prethodnog svjedoka Žana-Rene Rueza (Jean), bivšeg glavnog istražitelja haškog tužilastva koji je juče završio iskaz o tome kako su pronađena mjesta zločina i masovne grobnice sa žrtvama iz Srebrenice.
Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada dugotrajnim granatiranjem i uzimanje "plavih šljemova" UN za taoce 1992-95.