Neđo Ilić, direktor Javnog preduzeća šumarstva (JPŠ) "Šume RS", kaže da velikim uspjehom tog preduzeća, kao i svojim ličnim, smatra to što je američka administracija početkom marta skinula sankcije sa JPŠ "Šume RS".
"Motiv američke administracije da skine sankcije sa JPŠ 'Šume RS' su transparentnost, zakonitost i ekonomska stabilnost 'Šuma RS', što je postignuto u posljednjih godinu i po. Prije tri mjeseca obaviješteni smo od američke ambasade da će uslijediti proces skidanja sankcija, a 4. marta došlo je zvanično pismo da su te sankcije i ukinute", ističe Ilić.
NN: Sankcije su uvedene 2001. godine a razlog je bila sumnja da "Šume RS" sarađuju sa haškim optuženicima. Kako je bilo pod tim sankcijama?
ILIĆ: Zabranjeni su bili bilo kakvi kontakti, sastanci i stručne rasprave "Šuma RS" sa američkom administracijom, USAID-om i svim drugim organizacijama koje su vezane za američku vladu. Recimo, bila je organizovana edukacija šumarskih stručnjaka na bazi praćenja Akcionog plana Vlade RS, odnosno vođenja aktivnosti oko zakonite saradnje u šumarstvu. I sa tog sastanka smo bili odstranjeni, a objašnjenje je bilo da američka administracija ne želi kontaktirati sa predstavnicima sankcionisane firme. Skidanje sankcija nas je jako obradovalo, a ja bih rekao da je to pravda. Ponos "Šuma RS" je da smo skidanjem sa liste specijalno naznačenih firmi i lica koji pomažu osumnjičene dobili priznanje, odluku Ministarstva finansija američke vlade da radimo transparentno, zakonito i ekonomski stabilno.
NN: Menadžment u ovom sastavu prije godinu i po, odmah na početku, donio je odluku da se krene putem evropskog šumarstva.
ILIĆ: Tačno. Time je otvorena nova stranica u istoriji šumarstva. Htjeli smo da budemo ekonomski priznati i da se uključimo u standardizaciju šuma RS. Dobili smo standarde u jednom pilot projektu Šumskog gazdinstva "Visočnik" iz Han Pijeska. Riječ je o FSC sertifikatu za gazdovanje šumama. Zatim smo postavili zahtjev za uvođenjem standarda u još tri gazdinstva u Rogatici, Gradišci i Mrkonjić Gradu. Ovih dana od Evropske komisije dobili smo potvrdu za dobijanje standarda u ta tri gazdinstva. Ali nećemo stati na tome. Uputićemo zahtjev za grupnu standardizaciju sa zadatkom da riješimo standardizaciju na čitavom prostoru RS. Šumarstvo RS će imati evropske standarde, znači gazdovanje šumama će biti na evropskom nivou.
NN: Šta je sa uvođenjem korporativnog upravljanja u šumarstvu?
ILIĆ: To je sljedeći bitan korak u šumarstvu. Mi smo bili na jednoj stručnoj ekskurziji, odnosno okruglom stolu u Mađarskoj i Irskoj, gdje smo se upoznali sa najboljim praksama u korporativnom upravljanju u evropskoj zajednici. Upravo je Nadzorni odbor donio odluku da krećemo sa procedurom uvođenja korporativnog upravljanja u "Šume RS". Već smo napravili plan i dinamiku aktivnosti po kojima ćemo do kraja godine završiti i taj posao. Mi u potpunosti pratimo i Akcioni plan Vlade RS koji ima komponentu uvođenja zakonitosti i sprečavanja nelegalnih radnji u šumarstvu. Ove godine, kao što smo i prošle, vršićemo kontrole na čitavom prostoru RS, u saradnji sa MUP-om i Inspektoratom RS. Na saradnju u tom poslu pozvaćemo pripadnike EUFOR-a.
NN: Šta je urađeno na otkrivanju nelegalnosti?
ILIĆ: Nezakonite radnje su smanjene na tolerantan nivo. Kad je riječ o nelegalnom radu pilana, to je prevashodan zadatak Ministarstva privrede, energetike i razvoja RS i Inspektorata RS. Oni su na tom planu dosta poodmakli. Prije dva mjeseca u Mokrom kod Pala zatvoreno je 60 nelegalnih pilana. Na uvođenju reda se radi i u mehaničkoj preradi drveta u RS. Mi smo zbog uvođenja reda u šumarstvu formirali internu kontrolu u kojoj je bilo 12 stručnih ljudi. Imamo formiranu i internu revizuju koja ima četiri izvršioca čiji je osnovni zadatak praćenje i kontrola rada i u tehničkom, i u ekonomskom smislu. Interna kontrola radi svaki dan samo taj posao i zbog toga se osjeća jedan veliki pomak u regularnosti rada.
NN: Drvoprerađivači su se ranije žalili na isporuku drveta. Kakva je danas situacija vezana za to?
ILIĆ: I na tom planu pokrenuli smo izvršavanje zadataka na partnerskom nivou. Mi želimo da odnosi između šumarstva i drvne prerade budu partnerski umjesto sukobljenih. Na tom planu dobar dio posla odrađuju Ministarstvo privrede, energetike i razvoja RS gdje su klijenti drvoprerađivači i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, čiji smo mi klijenti. Ta dva ministarstva su u saradnji sa "Šumama RS" napravila prijedlog da se odrede kriterijumi dodjele sirovine na preradu, pošto su najveći problem na tom planu potrebe koje prerađivači imaju i koje iznose oko 3,5 miliona kubnih metara drveta, dok mi proizvodimo jedva milion kubika. Zbog određivanja tih kriterija na nivou ova dva ministarstva imenovana je državna radna grupa koja je poredala sve kapacitete po vrijednosti i odredila raspodjelu sirovine. To je jedna ravnomjerna i realna raspodjela i mi ne možemo dati više nego što imamo, ali možemo uticati na to da veći dio dobiju oni koji na to imaju pravo, a to su finalni proizvođači.
NN: Hoće li biti moguće sanirati štete nanesene šumama u ratu i poslije njega?
ILIĆ: Hoće. Već je uočljiva razlika između ratne i poratne situacije u šumarstvu u poređenju sa današnjom. Prijeratno šumarstvo je bilo značajno i razvijeno, ali rat je pomrsio račune i u šumarstvu. U ratu je bilo javašluka, nije bilo kontrolisanja, ali poslije rata postepeno je uvođen red, pogotovo u ove posljednje dvije godine. Mi smo zbog toga donijeli odluku da od etata koji iznosi oko pet miliona kubika siječemo oko 3,5 do četiri miliona ostavljajući rezervu pod pretpostavkom da je u ratnim godinama uzeto malo više šume nego što je trebalo. Takvo stanje želimo da saniramo i s tom namjerom radimo inventuru šuma. Tek smo obradili četvrtinu šuma, a po tim podacima stanje nije zabrinjavajuće, zalihe nisu ugrožene. Stanje šuma u zdravstvenom smislu je dobro i šumarstvo RS ne treba da se brine za buduća vremena. Jedan od glavnih segmenata u radu "Šuma RS" je polaganje velike pažnje na održavanje nivoa i podizanje kvaliteta šuma, i u ekološkom i u proizvodnom smislu. Znači idemo na to da šume RS treba da obezbijede kontinuitet i u prihodu i u prinosu, uvažavajući jako bitnu komponentu a to je životna sredina, odnosno ekologija. Stanje šuma se svaki dan popravlja i mi idemo ka evropskom nivou.
NN: Kakva je saradnja sa inostranstvom i šta je sa našom otvorenošću šuma?
ILIĆ: Ta saradnja se iz dana u dan poboljšava. Bili smo gosti mađarskog, irskog, bavarskog, štajerskog šumarstva. Ne želimo zatvoriti ni oči ni put, želimo da vidimo šta se radi u svijetu, da povlačimo poteze koji su za nas kvalitetniji i da, gledano iskustveno, uzimamo ono što je za nas bolje. Taj dio evropskog šumarstva mi ne možemo preko noći stići, pogotovo kad je u pitanju otvorenost šuma. Mi tu još moramo mnogo uraditi jer je naša otvorenost šuma daleko ispod evropske. Mi imamo 8,5 kilometara puteva na 1.000 hektara šume, a Nijemci imaju preko 25 kilometara. Radi kvalitetnog gazdovanja šumama osnovni preduslov je kvalitetno otvaranje šuma, šumske komunikacije. Izgradnja puteva je biološka investicija jer se podiže nivo kvaliteta upotrebe šuma a da se ne ošteti resurs kao cjelina. Ja sam apelovao i na Ministarstvo finansija da proširena reprodukcija bude potpuno upotrijebljena na izgradnju namjenskih objekata, infrastrukture i podizanje novih nasada. Mi potpuno u skladu sa Zakonom o šumama biološku investiciju pošumljavanje svake godine ispunjavamo. Prošle godinu zabilježili smo čak pola miliona sadnica preko plana.
NN: Kako tumačite odluku Vlade RS da "Šume RS" ne budu privatizovane?
ILIĆ: To je izuzetno značajna, krucijalna odluka i Vlade i Narodne skupštine RS. Da ne damo koncesije na ono što je glavni oslonac budućeg razvoja RS.
Novi Nacrt zakona o šumama
NN: U Sokocu je povodom javne rasprave o Nacrtu zakona o šumama RS održana sjednica Skupštine udruženja inženjera i tehničara. Šta je zaključeno?
ILIĆ: Problem u raspravi i analizi Nacrta zakona o šumama je što nas nisu zvali da i mi raspravljamo na tim skupovima. Nosioci pripreme ovog nacrta zakona nisu uvažili mišljenja ljudi od struke. Zato sada ima mnogo problema i primjedbi. Prema predloženom zakonu, mi nismo vlasnici i upravljači, već neka treća poluga koja se oslanja na stručno-tehničko izvršavanje poslova u okviru sektora šumarstva. Treba se zalagati da umjesto "korisnici usluga" budemo "nosioci gazdovanja u šumama". Predviđa se i transformacija ovog preduzeća u akcionarsko društvo. Imam najveće primjedbe na naknade koje moramo davati državi i opštini. Ponuđeni nacrt potpuno je koncepcijski odstupio od važećeg Zakona o šumama. Potrebna je hitna izrada novog Nacrta zakona o šumama.