BANJALUKA - U RS je uvezeno 14.000 tona sjemenskog kukuruza za koji se sumnja da je genetski modifikovan, tvrdi Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS.
On je pojasnio da se radi o firmi "Monsanto Dekalb" i da je hibrid kukuruz uvezen iz Rumunije.
"Kukuruz je uvezen 11. marta i skladišten u Dvorovima, kod Bijeljine. Uvoznik je firma 'Paxel BN' d.o.o. Tom količinom može biti zasijano 7.000 hektara površine", naveo je Usorac.
On je istakao da je taj kukuruz bio namijenje tržištu Srbije, ali pošto tamo nije prošao, uvezen je u RS, iako u dokumentima nije bilo navedeno da sadrži GMO.
Usorac je naveo da je GMO sjeme kod nas zabranjeno zakonom, iako niko nije rekao ni da je GMO štetan ni da nije.
Usorac je kazao da se neispravnim sjemenom mogu uvesti razne bolesti, ali da od kvaliteta sjemena zavisi i rod kukuruza.
"Imali smo jednu sličnu situaciju prije otprilike šest godina, kada je uvezeno neispravno sjeme iz Srbije i Mađarske po niskoj cijeni i ovdje su ga prodavali tri puta skuplje, a ljudi su to sijali", naveo je Usorac.
On je istakao da je najvažnije da poljoprivrednici budu upoznati s tim i da znaju o kojoj se vrsti radi, da znaju šta kupuju.
"Neispravno sjeme kukuruza može smanjiti godišnji prinos i do 30 odsto. A seljak je već u velikim gubicima i kad mu je prinos smanjen za pet odsto, a kamoli više", naveo je Usorac.
Radenko Radović, glavni republički poljoprivredni inspektor, kazao je da, iako u BiH postoje dva zakona koja regulišu GMO, državni i na nivou RS, ne zna se koji zakon treba tumačiti i niko nije ovlašten da kontroliše genetski modifikovane proizvode.
"Problem je što ne postoji ovlaštena laboratorija u kojoj bi bilo rađeno ispitivanje. Ako inspekcija uzme uzorak i analiza pokaže da je uzorak u redu i nema GMO, onda inspekcija to mora da platiti", pojasnio je Radović.
Vojislav Trkulja, šef Laboratorije za biotehnologiju u Poljoprivrednom institutu RS, pak, kaže da su još 2005. godine dobili ovlaštenje od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, prema kojem mogu da vrše ispitivanja na GMO.
"Međutim, sad je pitanje da li to ovlaštenje još važi, jer izradom podzakonskih akata Zakona o GMO RS, koji je usvojen u novembru prošle godine, to treba regulisati", pojasnio je Trkulja.
On je napomenuo da se navedena firma bavi proizvodnjom GMO hibrida kukuruza, ali da ne mora značiti da je ovaj koji je uvezen u RS genetski modifikovan, jer zavisi o kojoj je vrsti konkretno riječ.
Saša Petković, direktor firme "Paxel BN" d.o.o., kazao je da je u BiH zabranjeno uvoziti sjeme koje sadrži GMO i da je prilikom uvoza sjemenskog kukuruza ova firma ispoštovalu svu proceduru te da nema govora da je kukuruz genetski modifikovan.
"Ispoštovana je sva procedura, a imam i sve potrebne dokumente kod sebe koji to potvrđuju", kazao je Petković.
Bojan Kecman, portparol Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, kazao je da Poljoprivredni institut RS nikad nije podnio zahtjev za ovlaštenje da laboratorija može vršiti ispitivanja na GMO.