BiH

Švajcarska krši prava tražilaca azila s Balkana

Švajcarska krši prava tražilaca azila s Balkana
Švajcarska krši prava tražilaca azila s Balkana
D. Šajinović

BAZEL - Novi način obrade zahtjeva za azil građana zemalja zapadnog Balkana je diskriminišući, problematičan i krši ljudska prava, smatraju organizacije koje se bave ljudskim pravima.

Naime, kako piše švajcarski "Basler Zeitung", ugledna međunarodna organizacija "Amnesty Intenational", ali i domaće švajcarske organizacije, smatraju da su neke od mjera koje je švajcarska služba za obradu zahtjeva za azil BFM preduzela kako bi smanjila broj zahtjeva za azil problematične sa pozicije poštivanja ljudskog dostojanstva.

Podsjećanja radi, od ukidanja viza zemljama zapadnog Balkana broj zahtjeva za azil u Švajcarskoj je višestruko porastao, zbog čega je BMF ljetos počeo da primjenjuje "skraćeni postupak", u kojem se podnosilac zahtjeva u roku od 48 časova obavještava ima li njegov zahtjev šansu da bude usvojen, a donesene su i mjere zabrane ulaska u Švajcarsku za one za koje se utvrdi da svjesno zloupotrebljavaju bezvizni režim.

Prema tvrdnjama "Amnesty Internationala", odluka da podnosiocima bude ukinuta novčana pomoć prilikom čekanja zahtjeva dovodi do kršenja ljudskih prava i stavlja ljude sa zapadnog Balkana u neravnopravan položaj u odnosu na ostale podnosioce.

Kako piše list, Deniz Graf, koordinator AI-ja, prilikom posjete jednom od centara za azil u Lucernu utvrdila je da pojedini podnosioci zahtjeva ne dobijaju tri franka dnevno po osobi.

"Organizacije za zaštitu ljudskih prava ne mogu prihvatiti ovakve mjere. One dovode do diskriminacije ljudi. Kako je moguće da, na primjer, jedan Eritrejac dobije novac, a Bosanac ne", smatra ona.

U BMF smatraju da je ta mjera u skladu sa novouvedenim skraćenim procedurama za obradu zahtjeva za azil građana zemalja koje se smatraju bezbjednim.

"U avgustu smo ukinuli novac za putovanje od sto franaka. Ovu informaciju je BMF preveo na osam jezika i putem različitih kanala uputio u zemlje iz kojih ovi ljudi dolaze. Ljudi treba da znaju da se više ne isplati putovati u Švajcarsku radi podnošenja zahtjeva za azil", istakla je Gabi Solozi, portparol BMF-a. Kada se radi o ukidanju novčane podrške, ona ističe da je to uvedeno jer su procedure skraćene, a osim toga, kako navodi, zakon ni ne predviđa gotovinu kao vid pomoći.

"Gotovinsku pomoć smo samoinicijativno uveli zbog toga što su ljudi ostajali u centrima duže od mjesec dana", istakla je ona.

S druge strane, kako navodi "Basler", Grafova ističe da je "Amnesty" registrovao ljude koji su u centrima od juna, a od avgusta ne dobijaju novčanu pomoć.

Migracione vlasti Švajcarske ističu da i sami podnosioci zahtjeva podnose zahtjeve iako su svjesni da nemaju nikakvu šansu za uspjeh.

"Balser Zeitung" navodi takođe da se uglavnom radi o ljudima romske nacionalnosti, marginalizovanim u vlastitim zemljama, koji su bez posla, te da se na "azilski turizam" odlučuju zbog bijede i siromaštva.

Najčitanije