BANJALUKA - Iako u BiH, prema zvaničnim podacima, nije utvrđeno postojanje krivotvorenih lijekova na tržištu, njih ima i predstavljaju veliku opasnost za korisnike jer ih ni medicinski radnici ne mogu prepoznati, potvrdio je Mithat Vehabović, predstavnik Komisije za krivotvorene lijekove BiH u Savjetu Evrope.
Prema podacima Savjeta Evrope, oko 10 odsto svjetskog tržišta lijekova čine lažni lijekovi. Iz Savjeta Evrope upozoravaju da se ovaj vid falsifikovanja razvio u pravu industriju koja godišnje ubija na stotine hiljada ljudi i može se povezati s organizovanim kriminalom.
Isti podaci govore da je posebno zabrinjavajući porast prodaje lijekova putem Interneta, koji bi mogao dovesti do nekontrolisane prekogranične trgovine lijekovima koji bi mogli biti opasni za javno zdravlje.
Vahabović je naveo da u BiH ima "crnog tržišta" lijekovima, što pokazuju i podaci da u prometu ima lijekova čija je deklaracija npr. na ruskom ili slovenačkom, a što nije po zakonu.
On je istakao da, kada je ova oblast u pitanju, vrlo često se govori o materijalnoj koristi koju ti kriminalci izvlače, a malo o posljedicama po pacijente koji su tu najugroženiji.
Vehabović je naveo da je mnogo veća opasnost to što je stanovništvo izloženo lijekovima koji nisu standardnog i dozvoljenog kvaliteta.
"Tu se može raditi o lijekovima u kojima uopšte nema aktivnih supstanci, odnosno uopšte nema lijeka ili to mogu biti lijekovi u kojima se nalazi manja količina te supstance", pojasnio je Vehabović.
On je dodao da se krivotvorenjem lijekova u svijetu zaradi više novca nego prometom droge.
"Naša država nema u potpunosti razvijen sistem pune kontrole nad lijekovima koji se nalaze u prometu kod nas. Da bi bili postignuti neki rezultati, mora postojati jaka spona između nadležnih organa jer pojedinci ili samo pojedini organi ne mogu učiniti ništa sami", smatra Vehabović.
Govoreći o prodaji lijekova putem Interneta, on je naveo da je to jedna od najvećih opasnosti, ali da se tako uglavnom i uspijeva otkriti da su neki od tih lijekova krivotvoreni, nekvalitetni i da ne zadovoljavaju kriterijume kvaliteta.
Nataša Grubiša, direktor Agencija za lijekove RS, kazala je da je tržište RS suviše malo da bi neko krivotvorenjem lijekova profitirao.
Desimir Miljić, glavni zdravstveno-sanitarni inspektor RS, kazao je da u RS nije utvrđeno da ima falsifikovanih lijekova. Međutim, upozorio je Miljić, problem je u tome što je skoro nemoguće utvrditi da se radi o falsifikatu.
"I kod lijekova je, kao i kad su u pitanju bilo koji drugi falsifikati, teško utvrditi da se zaista radi o falisifikovanom proizvodu. Tu se radi o detaljima, kao što su na primjer drugačija slova na deklaraciji, koje vrlo često može jedino proizvođač prepoznati", naveo je Miljić.