SARAJEVO, BANJALUKA - Svaki četvrti učenik i svaki deseti nastavnik osnovnih i srednjih škola u BiH smatra da svaka nacija treba da ima svoju odvojenu školu.
Ovo je pokazalo istraživanje organizacije "Save the Cildren" na temu "Diskriminacija na nacionalnoj osnovi u bh. školama". Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 1.102 ispitanika, i to 852 učenika i 259 nastavnika.
"Za formiranje posebnih škola izjašnjava se svaki deseti učenik Bošnjak, svaki peti Srbin, svaki treći Hrvat i svaki dvadeseti iz reda ostalih. Svaki drugi Hrvat, svaki treći Bošnjak, svaki treći iz reda ostali i svaki peti Srbin zapažaju neke oblike diskriminacije u školi", stoji u istraživanju.
Neki od slobodnih odgovora učenika na pitanje zašto je potrebno formirati odvojene škole glase: "Zato što ih ne mogu gledati očima", "Zato jer ne bih htjela ići u školu sa đacima druge nacije, ili barem u istu smjenu", "Zato što bi, da smo svi zajedno, bilo mnogo vrijeđanja, psovanja i tuče".
Fatima Smajlović, koordinator globalne kampanje "Ispravimo budućnost kroz obrazovanje" u organizaciji "Save the Cildren", navela je da su se svaki sedmi nastavnik i svaki deseti učenik ponekad ili često našli u neprijatnoj situaciji jer ne pripadaju istoj naciji kao većina u sredini u kojoj žive ili rade.
"Svaki osmi učenik često i redovno izbjegava aktivnosti s učenicima drugih nacija, a svaki sedmi vrlo često ispoljava agresivno ponašanje prema učenicima koji pripadaju drugoj naciji", kazala je Smajlovićeva.
Ona je dodala da su preko 90 odsto učenika u BiH vjernici, ali da vjera i pol manje utiču na njihove stavove o diskriminaciji nego nacionalna i regionalna pripadnost.
"Među religioznim učenicima je svaki četvrti za odvojene škole, a svaki drugi protiv", precizirala je ona.
Smajlovićeva je kazala i da jedan dio ispitanih učenika smatra da je i porodica prepreka da se to stanje promijeni jer oni svoj nacionalizam prenose na djecu.
"Roditelji koje su učenici opisali kao autoritativnije često insistiraju kod djece da se ne druže sa djecom koja su druge nacionalnosti", navela je ona.
Uprkos ovakvim rezultatima, direktori škola tvrde da nema nikavih netrpeljivosti među učenicima i da je to vrijeme davno prošlo.
Velimir Đaković, direktor Srednje škole "Nikola Tesla" iz Kotor Varoša, kazao je da nije bilo problema s učenicima na nacionalnoj osnovi iako školu pohađaju Srbi, Hrvati i Bošnjaci.
"Ove školske godine od ukupnog broja učenika, njih 660, tačno 87 su Bošnjaci, a prošle godine je učenika Bošnjaka bilo više od 100, ali nije bilo tuča ni svađa", tvrdi Đaković.
Zoran Bukmir, direktor Srednje škole "Vladimir Pavlović" iz Čapljine, kazao je da ni u ovoj školi nema međunacionalnih sukoba.
Zdravka Marjanović, direktor OŠ "Stolac" iz Stoca, kazala je da učenici srpske nacionalnosti sasvim normalno pohađaju i uče po hrvatskom nastavnom planu i programu ove škole i da nema nikakvih problema među učenicima.
"Imamo ukupno 457 učenika, od toga je dvoje srpske djece i jedno romsko. Nacionalne diskriminacije nema, to je već davna prošlost", navela je Marjanovićeva.
Spasoje Vasiljević, direktor Srednje saobraćajne i elektro škole iz Doboja, kazao je da posljednjih godina nisu imali nekih problema kada su u pitanju odnosi među učenicima, bez obzira na nacionalnu pripadnost.
"U srednjim školama u Doboju, od ukupnog broja učenika, oko 10 odsto su Hrvati i Bošnjaci, ali nije bilo nikakvih tuča ni sličnih situacija", naveo je Vasiljević.
Sociolog Slavo Kukić ocijenio je da su navedeni podaci logični ako se uzme u obzir ono što se u BiH događalo posljednjih 20 godina.
"Istraživanje koje je prije nekoliko godina proveo Filozofski fakultet iz Banjaluke, o sistemu vrijednosti mladih između 18 i 28 godina u BiH, pokazalo je da je kod njih etnička distanca veća nego kod ljudi starije životne dobi", kazao je Kukić.
On je pojasnio da je to sasvim logično ako se uzme u obzir to da su ti mladi rođeni 1987, 1988. i da su čitav svoj život proveli "filujući se da su svi drugi narodi dobri, ali da se samo treba paziti Srba, Hrvata i Bošnjaka".
"Ako je to tako, onda je logično da djeca koja su rođena iza devedesetih godina tako razmišljaju jer su od prvog dana, od kuće, škole i sredine odgajana na taj način da su oni drugi opasni i da ih se treba paziti", naveo je Kukić.