SARAJEVO BiH blizu je totalnog zastoja implementacije mira i ispunjenja uslova za potpisivanje Sporazuma o pridruživanju i stabilizaciji s EU.
Na ovo je juče upozorio Kristijan Švarc-Šiling, visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH, nakon završetka dvodnevne sjednice Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira u BiH (PIK).
`Vijeće za implementaciju mira izuzetno, izuzetno je zabrinuto stanjem u BiH. Blizu smo totalnog zastoja u implementaciji mira i reformi nužnih za potpisivanje sporazuma s EU. Za trenutnu situaciju krivi su domaći politički lideri`, poručio je Švarc-Šiling.
Upitan da kaže koji su politički lideri odgovorni za zastoj u reformama, odgovorio je kako su predsjednici Stranke za BiH i SNSD-a nedavno neuspješno pokušali riješiti problem reforme policije.
`Ako hoćete imena, onda ću kazati da Haris Silajdžić i Milorad Dodik nisu riješili pitanje reforme policije, iako svi znamo da postoji saglasnost o implementaciji tri evropska principa. Problem je samo u političkim nesuglasicama lidera. Također, Sulejman Tihić i Dragan Čović nisu bili za stolom kada smo razgovarali o ustavnim promjenama`, istakao je Švarc-Šiling.
Aprilski paket dobra je osnova za ustavnu reformu u BiH, ponovio je jučer Švarc-Šiling.
`To je jedinstven stav međunarodne zajednice, predvođene SAD i Evropskom unijom. Proces reforme Ustava mora biti pokrenut čim prije`, kazao je Švarc-Šiling.
Dodao je da reforma policije mora biti prioritet svih prioriteta. Upravni odbor PIC-a, najavio je visoki predstavnik, očekuje veoma brzo konkretne rezultate u reformama.
`Važno je i da svi optuženi za ratne zločine budu uhapšeni što prije. Hapšenje Zdravka Tolimira pokazuje da vlasti Srbije i BiH mogu vrlo brzo pronaći i pritvoriti sve haške bjegunce`, kazao je Švarc-Šiling.
Ponovio je i da presuda Međunarodnog suda pravde u Hagu nema nikakve implikacije na ustavno uređenje BiH, `jer se radi o sporu dvije države, BiH i Srbije`.
Odlazeći visoki predstavnik smatra da retorika i ponašanje političara u BiH jasno pokazuje zbog čega OHR nije ugašen u junu ove godine. Ocijenio je kako su mnogi političari u BiH govorili da država može funkcionisati bez visokog predstavnika, ali da ih je u proteklih 12 mjeseci njihov rad i ponašanje u potpunosti u tome demantirao.
`Kazali smo da nećemo dopustiti da mir i stabilnost budu ugroženi i zato smo ovdje ostali`, zaključio je Švarc-Šiling.
Pismo UN-u nije zvaničan stav institucija BiH
Pismo članova Predsjedništva BiH Željka Komšića i Harisa Silajdžića generalnom sekretaru UN-a, u kojem traže anuliranje genocida u BiH, nije zvanični dokument nijedne državne institucije, rekao je Švarc-Šiling.
`UN trebaju odlučiti kako će reagirati na ovo pismo. Međutim, jasno je da to nije zvanični dokument bilo koje državne institucije. Ukoliko neko pokuša ovo pismo predstaviti kao zvanični dokument, onda će snositi konsekvence`, upozirio je Švarc-Šiling.