HAG - Svjedoci odbrane Milan Ninković i Mirko Trivić izjavili su danas na suđenju Radovanu Karadžiću pred Tribunalom u Hagu, da se Karadžić u ljeto 1995. protivio napadu Vojske Republike Srpske na Srebrenicu i da nije želio nestanak te enklave.
Optužnica Karadžića (68), tadašnjeg predsednika RS i vrhovnog zapovjednika njenih oružanih snaga, tereti za genocid nad oko 7.000
srebreničkih Bošnjaka u danima pošto je VRS, 11. jula 1995, zauzela tu enklavu pod zaštitom UN.
Ninković, tada ministar odbrane RS, rekao je sudu da je Karadžić "bio protiv vojne operacije u Srebrenici" i da je "svoju zabrinutost izrazio, u njegovom prisustvu, na sastanku Vrhovne komande".
Karadžić i tadašnji general Ratko Mladić u to vrijeme su, po Ninkovićevom svjedočenju, bili u "nepodnošljivim" odnosima. Svjedok je uzrok vidio u tome što je Karadžić, kao vrhovni zapovjednik, "morao da dijeli vlast" s Mladićem, komandantom Glavnog štaba VRS.
Tribunal i generalu Mladiću sudi po optužnici za genocid u Srebrenici.
Ninković je naglasio da Karadžić "nije imao nikavu ulogu, ni odgovornost u odobravanju vojnih operacija", već se bavio rješavanjem mnogobrojnih "logističkih problema" VRS.
Predsjednik RS je, poslije pada Srebrenice, bio zabrinut zbog "lošeg funkcionisanja civilnih vlasti" i "teškoća u uspostavljanju vladavine prava i zaštiti imovine svih civila, bez obzira na nacionalnost", rekao je Ninković na sudu.
U unakrsnom ispitivanju tužiteljka Melisa Pak sugerisala je da je svjedok, kao ministar odbrane RS, bio nadređen generalu Mladiću.
"U komandnom smislu - ne, ali u smislu snabdijevanja vojske - da... Kao što ni Vrhovna komanda nije donosila operativne odluke... bila je više savjetodavno tijelo", odgovorio je Ninković.
Precizirajući da je za vrijeme ofanzive na Srebrenicu bio u zapadnoj Bosni, Ninković je potvrdio da su hiljade srebreničkih Bošnjaka bile odvedene autobusima i kamionima koje je, na zahtjev GŠ VRS, "mobilisalo" Ministarstvo odbrane RS.
Ministar odbrane, kako je rekao, za premještanje stanovništva Srebrenice saznao je gledajući televiziju.
Drugi Karadžićev svjedok, penzionisani pukovnik VRS Mirko Trivić izjavio je danas da stav Vrhovne komande nije bio da "enklava Srebrenica treba da nestane".
Trivić koji je u napadu na Srebrenicu predvodio Drugu romanijsku brigadu VRS, tvrdio je da nije postojao ni plan "za eliminaciju bosanskih Muslimana" iz Srebrenice.
Po svjedokovom tumačenju, Karadžićev cilj bilo je "sprečavanje daljih terorističkih napada" iz Srebrenice i "učvršćivanje srpskih linija" oko enklave.
Tužiteljka Pak svjedoku je na to, tokom unakrsnog ispitivanja, predočila "Direktivu 7" kojom je Karadžić, marta 1995, naložio da VRS "dobro osmišljenim i planiranim dejstvima" u Srebrenici stvori "nepodnošljivu situaciju totalne nesigurnosti, bez nade u dalji opstanak i život stanovništva".
Uz prihvatanje da je potpisnik odgovoran za napisano u dokumentu, Trivić je, međutim, tvrdio da ta direktiva "nije obavezujući, nego usmjeravajući dokument".
"Niko od nadređenih nije prenio da se ovako postupa. Nismo taj zadatak nikad dobili", rekao je svedok.
Svrha direktive, protumačio je Trivić, bilo je uvođenje "sankcija" stanovništvu Srebrenice, kako bi ono "tražilo da se promijeni... političko i vojno rukovodstvo koje ga svojim ispadima dovodi u stanje beznadežnosti".
Takav komentar o "Direktivi 7", Trivić je nedavno dao kao svjedok optužbe i na suđenju Mladiću.
Tužiteljka Pak sutra će okončati unakrsno ispitivanje Trivića.