Mirko Lujić još pošteno nije ni zagrijao fotelju, a već se suočio s teškim izazovima. Istražni sistem čitave zemlje, uključujući i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA), koju Lujić vodi unazad nekoliko mjeseci, stavio je na test čitav sistem prava i pravde u zemlji.
Hoće li zločini u Krajini, uprkos nespornim žrtvama, ostati vječno u fazi istrage? Direktor SIPA tvrdi da treba imati razumijevanja prema istrazi i da oslobođajuća presuda oficiru Petog korpusa ne znači automatski da je on slobodan čovjek.
"Slučaj 'Alić' samo je dio široke istrage o zločinima na području Krajine. U stvari, više i ne govorimo o istragama, već o čitavom istražnom području", kaže Lujić, otkrivajući sa kakvim se izazovima suočavaju, uključujući i prijetnje svjedocima.
NN: Je li SIPA učinila baš sve da bude prikupljeno dovoljno dokaza za osudu Alića?
LUJIĆ: Najveći dio dokaza prikuplja se kad neko bude uhapšen, a sve te radnje vodilo je tužilaštvo. Mi u tom smislu samo pružamo pomoć tužilaštvu i sudu, mada smo prilično samostalno obavljali predistražne radnje. Ipak, vrednovanje dokaza bilo je na tužilaštvu.
NN: Kao da govorite da je tužilaštvo odgovorno što je oslobođen?
LUJIĆ: Tužilaštvo je uvijek obavezno da prikupi dovoljan broj dokaza za osudu. Oni su procijenili da ima dovoljno dokaza. Ne bih, zaista, ni u primisli želio da ulazim u njihovu procjenu.
NN: Činjenica je da je sud oslobodio Alića jer nema dokaza. Ali, šta ćete učiniti da neko bude osuđen za taj zločin koji se nesporno dogodio?
LUJIĆ: Naglašavam, Alić je oslobođen u ovoj fazi suđenja. I tužilaštvo i sud imaju još dosta pravnih sredstava na raspolaganju. Ovo, definitivno, nije konačna stvar. Postupak se dalje nastavlja jer je slučaj "Alić" samo dio opsežnije istrage. Dakle, ovo nije zatvoren slučaj. On, u slučaju pravosnažnosti oslobađajuće presude, ne može biti osumnjičen za istu stvar, ali može za nešto drugo. Na tim slučajevima se i dalje radi.
NN: Da li je slučaj "Alić" povezan s nedavnim hapšenjem trojice pripadnika Petog korpusa u Bihaću?
LUJIĆ: S obzirom na to kako je vođen rat, ništa na ovim prostorima nije izolovano. To se posebno odnosi na područje Krajine, gdje su sve ratne aktivnosti bile uzročno povezane jedna sa drugom. Pogotovo kad se govori o komandnoj odgovornosti ne možemo govoriti o razdvajanju. Ako je jasna struktura vojnih snaga koje su tamo ratovale, logično je da su sve istrage tamo, na ovaj ili onaj način, povezane jedna sa drugom. To više nije stvar pojedinačnih predmeta, već čitavog područja istraga. Sve zavisi od toga kojom brzinom se prikupljaju dokazi. Riječ je o čitavom nizu opsežnih istražnih aktivnosti, koji će biti nastavljen, i to ne samo u slučaju ljudi koje spominjete, već i drugih.
NN: Da li su tačne tvrdnje da su posljednja hapšenja u Bihaću povezana s generalom Atifom Dudakovićem, pošto je, ipak, lišen slobode jedan od njegovih najbližih saradnika?
LUJIĆ: Dudaković je bio komandant korpusa i jasno je da nema vojne aktivnosti na području korpusa za koje nije odgovoran. Nema stvari koja se ticala funkcionalne strukture Petog korpusa, a da se ne dotiče i njega kao komandanta.
NN: Iz Vaših riječi ispada da se steže obruč oko Dudakovića?
LUJIĆ: Ne bih govorio o obruču. Stvar je o tome da se vodi nekoliko istraga, a šta će od toga na kraju ispasti zavisi od prikupljenih dokaza koji se mogu koristiti na sudu. Ne treba istragu gledati na način da se sve fokusira na jedno lice.
NN: Sud je, vidi se iz presude Aliću, imao problema s klimavim dokazima, uključujući i izjave svjedoka. Ima li među tih stotinak ljudi, koliko je do sada saslušano u vezi s istragama o zločinima počinjenim u Krajini, straha da svjedoče o onome šta se dešavalo tokom rata?
LUJIĆ: U okviru ovih istrage, pored ljudi iz Krajine, saslušan je i enormno veliki broj svjedoka koji više, uslovno govoreći, nisu podložni pritiscima.
NN: Ima li pritisaka na svjedoke u ovim slučajevima?
LUJIĆ: Da.
NN: Kakvih?
LUJIĆ: Bilo je raznih prijetnji. Sve do likvidacije. Ipak, nije riječ o prijetnjama koje imaju elemente organizovanosti. To su, rekao bih, tipične balkanske prijetnje, tipa: "Ti si mene ukopao..." Prijetnje jesu ozbiljne, ali ne možemo govoriti o nekom planskom zastrašivanju.
NN: Šta preduzimate na zaštiti svjedoka?
LUJIĆ: Dva su aspekta zaštite - jedan naređuje i sprovodi sud, a drugi je program zaštite svjedoka, koji se stavljaju pod zaštitu.
NN: Ima li zaštićenih svjedoka u ovim slučajevima?
LUJIĆ: Nema, u smislu programa zaštitite svjedoka. Sprovode se procesne mjere zaštite, ali to je niži i drugi nivo zaštite.
NN: Koliko danas SIPA istražuje slučajeva ratnih zločina?
LUJIĆ: U ovoj godini na osnovu naloga tužilaštva obrađujemo oko 260 djela ratnih zločina. Jedan dio njih je prenesen iz proteklih godina, a dio je skorijeg datuma. Ima dosta otvorenih istrage, ali u kojim tužilaštvo dugo nije nalagalo neke radnje, dok u nekim predmetima svakodnevno budu preduzete po tri-četiri radnje. Sedmično uzimamo izjave od 40 svjedoka u vezi s ratnim zločinima.
NN: Gdje je, uopšte, mjesto Agencije u novoj organizaciji policije, poslije usvajanja reformskih zakona?
LUJIĆ: Prvi put ovi zakoni stvaraju pravni okvir za saradnju policijskih agencija na nivou države. Agencija za koordinaciju policije preuzeće od nas dio poslova koji su nam, objektivno, bili od sekundarne važnosti. Država će preuzeti i brigu oko obuke i obrazovanja, kao i zaštitu državnih objekata. Sve to bi trebalo da dovede do pojednostavljivanja uloge i funkcije Agencije. U svakom slučaju, mi smo na direktnom dobitku s ovim zakonima.
NN: Koji su prioriteti SIPA u ovoj godini?
LUJIĆ: Kadrovsko jačanje, unutrašnje restrukturiranje i opremanje su nam apsolutni prioriteti. Narednih dana raspisaćemo veliki eksterni oglas za 140 pozicija, čime bi se istražni dio Agencije primakao popunjenosti na minimalnih 75 odsto. Međutim, imamo problem s platama i pitanje je kakav će biti odziv. U zadnja dva mjeseca primili smo šezdesetak policijskih službenika i uputili smo na obuku kadete, koje ćemo već u junu imati kao nove istražitelje. Takođe, pripremamo uslove za školovanje tridesetak kadeta za jesen.
Istovremeno, u okviru restrukturiranje Agencije, stvaramo sistem koji će biti orijentisan ka slučajevima koji će zamijeniti sadašnji sistem, koji je zasnovan na 14 fragmenata, od kojih je svako nezavisno postupao. Jednostavno, stvaramo strukturu koja će odgovoriti složenim slučajevima, bez ozbira na manjak kadrova.
Teroristima u BiH stalno pristiže novac
NN: Da li terorizam danas, prema vašim operativnim podacima, predstavlja realnu prijetnju za BiH?
LUJIĆ: Prije tri mjeseca smo dali ocjenu koja se do danas ni za nijansu nije promijenila - u BiH postoje grupe koje se pod određenim uslovima mogu koristiti za teroristička djela.
NN: Ima li upliva sa strane u vezi s finansiranjem tih grupa?
LUJIĆ: Konstantno, i to iz raznih izvora.
Stanovima peru novac
NN: Koliko SIPA danas sprovodi istraga u vezi s privrednim kriminalom?
LUJIĆ: Trenutno je aktivno 18 istraga, uključujući korupciju, carinske prevare, utaju poreza i slično. Takođe, vodimo 24 istrage u vezi s pranjem novca.
NN: Jesu li se prevaranti dosjetili kako da zavaraju sistem poslije uvođenja PDV-a?
LUJIĆ: Zakon o sprečavanju pranja novca ima slabosti, ali saradnja s bankama, koje prijavljuju transakcije veće od zakonskog minimuma, je odlična. Činjenica je da se dnevno obavi po 600-650 takvih transakcija i u tom brdu transfera kriminalne grupe traže svoj prostor, računajući da se može "muvati" s iznosima koji su ispod zakonskog minimuma Ipak, najteže su za kontrolu transakcije s nekretninama, gdje ne postoji obaveza prijavljivanja. To je trend na koji smo usmjerili pažnju, ali male su mogućnosti za kontrolu.
NN: Treba li onda mijenjati zakon?
LUJIĆ: Apsolutno. Učestvovali smo u radnim grupama koje rade na tome, a dio obaveza smo preuzeli i iz programa puta u EU.