BiH

Svjedok: Armija BiH gađala Markale po naređenju Izetbegovića

Svjedok: Armija BiH gađala Markale po naređenju Izetbegovića
Svjedok: Armija BiH gađala Markale po naređenju Izetbegovića
Agencije

HAG - Svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića, bivši pripadnik policije BiH izjavio je danas pred Haškim tribunalom je da je granatu na sarajevsku pijacu Markale, u zimu 1994, ispalila Armija BiH, po nalogu Alije Izetbegovića.

Pod pseudonimom KW-586, skrivenog lika i elektronski izmjenjenog glasa, svjedok je izjavio da je kao pripadnik specijalne jedinice "Biseri", 1992-94 godine, bio u obezbjeđenju Predsjedništva BiH koje je zasijedalo u zgradi Narodne banke u Sarajevu. Karadžić je u sudnici citirao dokument vlasti BiH, kao potvrdu da je svjedok zaista bio u jedinici "Biseri".

KW-568 je tvrdio da je imao priliku da čuje šta su predsjednik Predsjedništva Alija Izetbegović, njegov sin Bakir, poglavar Islamske vjerske zajednice BiH reis-ul-ulema Mustafa Cerić i drugi zvaničnici govorili na sastancima. Izetbegoviće i ostale svjedok je optužio da su planski izazivali civilne žrtve u Sarajevu, uključujući pijacu Markale, i u Srebrenici, da bi optužili bh. Srbe i iznudili vojnu intervenciju NATO u korist muslimana.

"Najsnažniji uticaj" na Izetbegovića, po svjedoku, imao je reis-ul-ulema Cerić. Izetbegovićev glavni cilj bila je da se isposluje intervencija Zapada na strani muslimana "izazivanjem masovne patnje" u Sarajevu i Srebrenici, provociranjem Srba da uzvrate vatru na civilne objekte, uključujući bolnice.

Tadašnji predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant njenih oružanih snaga, Karadžić (68), optužen je za teror nad civilima u Sarajevu dugotrajnim granatiranjem i snajperisanjem i genocid nad oko 7.000 srebreničkih muslimana.

KW-586 je posvjedočio i da je čuo Izetbegovića i vjerskog poglavara Cerića kako razmatraju "šta bi se dogodilo ako bi granata pala na Markale". Poslije par dana, 5. februara 1994, to se i desilo, izjavio je svjedok, tvrdeći da je ABiH ispalila granatu na Markale iz rejona sela Mrkovići i da je to, po naređenju generala ABiH Sefera Halilovića, učinila jedinica generala Mustafe Hajrulahovića zvanog Talijan.

Po optužnici protiv Karadžića, u prvoj eksploziji jedne minobacačke granate na Markalama, 5. februara 1994, ubijeno je 66 osoba, a više od 140 građana je bilo ranjeno.

"Alija je rekao (generalu ABiH) Seferu (Haliloviću) da to treba uraditi, a Sefer se okrenuo ka Talijanu i rekao: 'Talijan će to'". U prvom pokušaju, granata je pala blizu pijace, a zatim je, za novi pokušaj, čekano da na osmatračkom položaju Unprofora bude ista posada, sa kojom je postojao dogovor da 'ne broje naše granate'", objasnio je svjedok.

U proljeće 1994, po izjavi KW-568, Izetbegović i reis-ul-ulema Cerić su se sreli sa komandantom 28. divizije ABiH u Srebrenici Naserom Orićem i naložili mu da organizuje napade na okolna srpska sela kao bi "isprovocirao Srbe" da odgovore, naglasivši da "žrtve nisu bitne na putu Svevišnjeg".

Svjedok je, po sopstvenim riječima, uskoro čuo da je Srebrenica granatirana i da je moguće da su granate ispalile muslimanske snage. U unarkrsnom ispitivanju, tužiteljka Kerolin Edžerton je svjedokov iskaz nazvala višestrukom teorijom zavjere, tvrdeći da je on sve izmislio kako bi se dodvorio "onima koji ga sada štite".

"Jok, ne, možete tumačiti kako hoćete. Što sam rekao, rekao sam istinu", uzvratio je svjedok.

On je potvrdio da nije bio Izetbegovićev tjelohranitelj i da nije stalno bio uz njega, ali je ostao pri iskazu da je mogao čuti šta se pričalo na sastancima Predsjedništva BiH.

"U podrumu banke oni nisu to krili od mene, valjda su imali povjerenja u mene", rekao je. "Znam šta sam vidio na sastancima; šta se poslije dešavalo na izvršenju tih zadataka, ja ne znam jer nisam bio prisutan."

Nazivajući njegovu priču "čistom izmišljotinom", zastupnica optužbe je podsjetila svjedoka da je u vrijeme prve eksplozije na Markalama general Halilović već bio smijenjen i "nije ni bio u ABiH". KW-586 je odgovorio da je Izetbegović "pod pritiskom smijenio Sefera, ali ga nije izbacio iz Armije".

Vjerodostojnost svjedoka tužiteljka Edžerton je rušila i sugerišući da se on nije javio Tribunalu da svjedoči na procesima generalu Haliloviću i Naseru Oriću, iako je živio u obližnjoj Belgiji. KW-586 odgovorio je da "o ratu nije želio da priča", zato što je vjerovao da je u ratu postojala "ravnoteža."

Naveo je da je samo želio da "dođe sebi".

Svjedok je istakao da se odlučio da progovori tek kad se vratio u Sarajevo i vidio da "ista banda vlada, kao da je još rat", a da "drugi odgovaraju" za ono što je ta vlast učinila.

"Vrlo teško je nešto reći protiv svoga, ali nekada se mora", kazao je svjedok, dodajući da "svako treba da odgovara za svoje zločine".

KW-586 izjavio je da je 2000. želeo da dođe u Hag i "da izjavu protiv one bagre tamo", kao i da se "dosta ljudi" u Sarajevu slaže s njim, ali da se "plaše represije".

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije