BiH

Svjedok: Karadžić ne bi svjesno potpisao naredbu o Srebrenici

Svjedok: Karadžić ne bi svjesno potpisao naredbu o Srebrenici
Svjedok: Karadžić ne bi svjesno potpisao naredbu o Srebrenici
Beta

HAG - Svjedok odbrane Bogdan Subotić tvrdio je danas, na suđenju Radovanu Karadžiću pred Haškim tribunalom, da Karadžić nikada svjesno ne bi potpisao direktivu kojom je 1995. naložio Vojsci Republike Srpske da u Srebrenici stvori "nepodnošljivu situaciju totalne nesigurnosti, bez nade u dalji život i opstanak stanovništva".

Dok ga je unakrsno ispitivao tužilac Alan Tiger, Subotić, koji je tada bio Karadžićev savjetnik, potvrdio je da je takav nalog VRS bio "protivpravan" i "sporan", ali je, istovremeno, izrazio "veliku sumnju" da je Karadžić direktivu, koju je sačinio Glavni štab VRS, pročitao prije nego što je na nju stavio potpis.

"Ne vjerujem da bi to prihvatio da je pročitao... Smatram da predsjednik to nije pročitao", rekao je penzionisani general Subotić.

Dodao je da "ne isključuje mogućnost" da je stranica sa navedenom rečenicom "naknadno ubačena" u Direktivu broj sedam, koju je Karadžić uputio VRS u martu 1995.

Optužnica Karadžića tereti za za genocid nad oko 7.000 Muslimana u Srebrenici u danima pošto je VRS zauzela tu "zaštićenu zonu" UN, 11. jula 1995.

Osvrćući se na Subotićevu tvrdnju da je ta optužba "50 odsto prevara", tužilac Tiger je citirao svjedoku više izvoda iz međunarodne štampe i dokumenata iz ljeta 1995. o ubistvima u Srebrenici, kao dokaz da je za to morao znati i Karadžić.

"Ja tvrdim da je sve ovo laž", odgovorio je Subotić, dodajući da za pisanje štampe i protestna pisma međunarodnih zvaničnika nije znao.

Tužilac Tiger ispitivao je Subotića i o masakru na Korićanskim stijenama na Vlašiću, gdje je 21. avgusta 1992. ubijeno oko 200 muslimanskih zarobljenika iz logora u Prijedoru.

Subotić je, kao ministar odbrane VRS, učestvovao na sastanku u Banjaluci sa zvaničnicima tamošnje policije Stojanom Župljaninom i Simom Drljačom, na kojem su razgovarali o istrazi o tom zločinu. U pisanoj izjavi je naglasio da je policajcima i sudijama prenio Karadžićev nalog da se sprovede istraga i kazne počinioci.

Na tvrdnju tužioca da su Župljanin i Drljača znali ko su počinioci zločina i da ih je lako bilo identifikovati i uhapsiti, Subotić je uzvratio da su mu sagovornici rekli da su odgovorna tri policajca - od kojih je jedan kasnije osuđen, a dvojica su ubijena - i da, po odlasku sa sastanka, više u to nije ulazio.

"Ako vi to imate da su znali, vjerujem vam. Ja u to nisam bio upućen", rekao je svjedok.

Karadžić je, po njegovim riječima, u to vrijeme imao "milion problema" i istragu je prepustio "institucijama".

Subotić je tvrdio i da je Drljača, potom, smijenjen sa čela policije u Prijedoru, ali mu je zastupnik optužbe predočio da je Drljača dobio višu funkciju u MUP RS i da ga je, kasnije, Karadžić odlikovao.

Svjedok je potvrdio da mu je Drljača, u maju 1993, rekao da je rudniku Tomaševica zakopano "oko 500" tijela Muslimana, koji su bili ubijeni u proljeće 1992. Kako je rekao, Subotić je prethodno Drljaču pitao "koliko je ljudi, boraca, civila sahranjeno".

Pošto mu je tužilac pokazao fotografiju izgladnjelog i mršavog muslimanskog zatvorenika iz jednog od logora kod Prijedora, kao dokaz da je veliki broj Muslimana držan pod neljudskim uslovima, Subotić je rekao: "Nije bilo baš tako... To je sve namješteno, fotografija..."

Pri iskazu da bh. Srbi nisu unaprijed imali ratni plan, Subotić je ostao i nakon što mu je tužilac Tiger predočio više dokumenata i Karadžićevih izjava koje su govorile suprotno.

Proces Karadžiću biće nastavljen sutra. U odbranu bivšeg vrhovnog komandanta, trebalo bi da svjedoči Petar Salapura, koji je tokom rata u BiH bio šef Obavještajne uprave Glavnog štaba VRS. Juče i danas, pukovnik Salapura bio je svjedok optužbe protiv komandanta VRS Ratka Mladića.

Karadžić (68) je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje stanovništva Sarajeva kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce "plavih šljemova" UN, 1992-95.

Najčitanije