HAG - Svjedočeći u odbranu Radovana Karadžića, njegov bivši savjetnik za bezbjednost Gordan Milinić izjavio je danas pred Tribunalom u Hagu da je "Srebrenica jedna velika namještaljka" i "podvala" zato što je "većina" od "nekoliko hiljada Muslimana" jula 1995. "poginula u borbi" pri pokušaju proboja šumom ka Tuzli.
Ambasador Milinić koji je sada savjetnik ministra u Ministarstvu inostranih poslova BiH, rekao je da je "možda strijeljano nešto malo", odnosno "nekoliko stotina" Muslimana iz Srebrenice i da su to učinili "neki glupi Srbi".
Tvrdnju optužbe da je Vojska Republike Srpske strijeljala oko 7.000 muslimanskih muškaraca, Milinić je nazvao "muslimanskom propagandom".
"Ja i dalje ne vjerujem u to ubijanje - to je bila velika muslimanska propaganda", kazao je Milinić i negirao i da je VRS prisilno premjestila hiljade žena, djece i staraca iz Srebrenice.
Karadžić (67), tadašnji predsjednik i vrhovni komandant vojske RS, optužen je za genocid nad srebreničkim Muslimanima i prisilno premještanje stanovništva u danima pošto je VRS, 11. jula 1995, zauzela tu enklavu pod zaštitom UN.
Na pitanje tužilaca tokom unakrsnog ispitivanja da li su mu bile dostupne informacije međunarodnih izvora o ubijanju velikog broja zarobljenika iz Srebrenice, Milinić je odgovorio: "Nije me interesovalo šta blebeću iz međunarodne zajednice, ionako su bili protiv Srba".
Svjedok je tvrdio da je Glavni štab VRS "praktično bio vojna hunta koja je koristila predsjednika kao pokriće". "Vojska je radila samostalno, bez predsjednika Republike, to je ključ", kazao je Milinić, ocenivsi ponašanje oficira kao "apsolutno nepoštovanje" Karadžića.
"Generalska klika htjela je da preuzme vlast", rekao je Milinić, a komandant VRS Ratko Mladić "nekoliko puta je rekao da bi želio da bude predsjednik RS".
U Karadžićevu odbranu danas je svjedočio i bivši direktor Ciglane u Bratuncu Neđo Nikolić. On je potvrdio da su ga načelnik za bezbjednost Glavnog štaba VRS Ljubiša Beara i njemu potčinjeni kapetan Momir Nikolić 14. jula 1995. pitali da li mogu da zarobljene srebreničke Muslimane smjeste u tom preduzeću.
Od tog plana odustali su, po Nikolićevom iskazu, pošto je neko telefonirao Beari. Momir Nikolić je, potom, svjedoku "diskretno šapnuo da ova kombinacija otpada", a Beara je izgledao nezadovoljan zbog toga.
Svjedok Nikolić negirao je da je tokom razgovora bilo riječi i o mogućem strijeljanju zarobljenika u Ciglani, dodavši da to nije bilo ni moguće zbog zaposlenih i blizine naselja.
Pukovnika Bearu, Tribunal je osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, a Nikolića na 20 godina zatvora zbog učešća u zločinu, nakon što je priznao krivicu i svjedočio protiv više srpskih oficira i zvaničnika.
O mogućem zatočenju i pogubljenju srebreničkih Muslimana u bratunačkoj Ciglani, Momir Nikolić je, po svom svjedočenju, razgovarao 12. jula sa šefom bezbjednosti Drinskog korpusa VRS
Vujadinom Popovićem koji je 2010. u Hagu, takođe, prvostepeno osuđen na doživotni zatvor zbog srebreničkog genocida.
Svjedok Neđo Nikolić potvrdio je da je oficirima VRS, 14. jula 1995, predao rovokopač za, kako je tada pretpostavljao, pokopavanje Muslimana ubijenih prethodnog dana u zemljoradničkoj zadruzi u obližnjem selu Kravica. Po optužnici i ranijim presudama, specijalna policija RS je 13. jula 1995. u skladištu kravičke zadruge ubila 1.000 muslimanskih zarobljenika.
"I prije toga su od mene tražili mašine za asanaciju terena... I tada sam znao da se koriste, bio je rat i to je bilo normalno", kazao je svjedok.
Na primjedbu tužioca da nije bilo normalno da se mašine koriste za "pokopavanje 1.000 ubijenih ljudi", Nikolić je odgovorio da "nije znao da je pobijeno 1.000 ljudi", iako je za ubistva čuo "14. jula ili sutradan".
Nikolić je potvrdio da su rovokopači bratunačke Ciglane septembra i oktobra 1995. korišćeni i za iskopavanje primarnih masovnih grobnica u selu Glogova gdje su bile pokopane žrtve iz Kravice, a tijela su premještena u "sekundarne grobnice".
Karadžić je, kao svjedoka odbrane, pred sudije danas izveo i bivšeg predsjednika opštinske vlade u Zvorniku Jovana Ivanovića koji je izjavio da su zlodjela nad Muslimanima u proljeće 1992. počinile snage Željka Ražnatovića-Arkana i druge paravojske, koje lokalne vlasti "u haosu i anarhiji" nisu mogle da u tome spriječe. Proces Karadžiću nastavlja se sutra.
Karadžić je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH; terorisanje nad stanovništvom Sarajevu kampanjom artiljerijskih i snajperskih napada i uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga UN, 1992-95. godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.