TUZLA - Dževad Jahić, autor spornog Rječnika bosanskog jezika, koji je izazvao buru u javnosti zbog niza pogrdnih izraza na račun Srba i pravoslavaca, a posebno termina đikan, izjavio je danas u Tuzli da se radi o najvećem bosanskohercegovačkom jezičkom projektu.
On je svoje, kako ga je nazvao, kapitalno djelo predstavio na Univerzitetu u Tuzli, istakavši kako on rješava "blizu 95 odsto svih jezičkih nedoumica u bosanskom jeziku".
Jahićev rječnik, koji se preporučuje kao literatura u školama i na fakultetima BiH, terminom đikan tumači "seljačinu, neotesanog mladića, obično pravoslavca brđanina, stočara, čobanina, bosanskog pravoslavca četničkog porijekla, koji je genetski četnik".
Tumačeći riječ balvangrad za primjer je naveo Sokolac, Han Pijesak, Pale i Rogaticu, a pridjev balvangradski koristi za objašnjenje mentaliteta, te opisuje kao "sirov, dinarski, uglavnom onaj pravoslavni ruralni u Bosni".
Od varijante ovog rječnika za škole odmah se ogradilo federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke te poručilo da će se i dalje zalagati da iz školske literature eliminišu jezik mržnje i huškačka štiva. Najoštrije osude su stigle i od Ministarstva prosvjete i kulture RS zbog korištenja ovakvih pogrdnih izraza.
Jahić, međutim, na sve to kaže da se pokušava "poslužiti nekim riječima koje su potpuno neshvaćene iz školskog rječnika koji je izašao prije 16 godina".
"Javnost je pomiješala školski sa višetomnim rječnikom", rekao je on.
Ističe da je bosanski jezik kroz istoriju bio nepravedno zaobilažen i prešutkivan, a da se danas na jedan "krajnje primitivan politički način negira".
"Ovo što se izdešavalo u javnosti u posljednje vrijeme, nažalost, usmjereno je da bi se on osporio i doveo u sumnju", ocijenio je Jahić.
Enver Halilović, rektor Univerziteta u Tuzli, smatra da se prašina zbog rječnika digla iz političkih razloga.
"Već jako dugo na južnoslavenskom prostoru vlada teorija jezika, odnosno staljinistička teorija koja je imala za smisao da narodima i onima koji su živjeli na prostoru bivšeg SSSR ospori politički integritet i identitet činjenicom da eventualno nemaju neki jezik koji im je propisan da imaju", rekao je Halilović.
S druge strane, profesorica bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika na Filozofskom fakultetu u Tuzli Marica Petrović kaže da je riječ o jednom opisnom rječniku sa dijalektičkom podlogom.
"Rječnik nije ono za šta ga predstavljaju. On nije normativni rječnik kako autor tvrdi. Nije ni enciklopedijski", zaključuje Petrovićeva.
Na Jahićevo djelo primjedbe su posljednjih dana izazvali mnogi lingvisti i stručnjaci.