Nemam ni namjeru ni želju da obavljam funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara, ali ću u slučaju nezakazivanja sjednica postupiti po odlukama visokog predstavnika i moraću ja to učiniti, kaže u intervjuu za "Nezavisne" zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar bezbjednosti u ostavci Tarik Sadović.
"Ukoliko predsjedavajući Špirić ne bude zakazivao sjednice, ja ću izabrati Bosnu i Hercegovinu. Smatram da izvršna vlast mora funkcionirati dok se ne izabere nova", naglašava Sadović. Svjestan mogućnosti nastavka krize, ističe da odluke visokog predstavnika Miroslava Lajčaka doživljava samo kao način sprečavanja blokade.
"Ako se neko bavi mišlju da preglasava Srbe na bilo kojem nivou vlasti, to je budalaština par ekselans", ističe Sadović.
NN: Kako vidite dalji razvoj političke situacije u BiH pošto još nije postignut dogovor o izmjenama poslovnika parlamenta?
SADOVIĆ: Bez tog dogovora skoro je izvjesno da će visoki predstavnik nametnuti Odluku o izmjeni poslovnika. Njegove odluke o izmjenama Zakona o Vijeću ministara su stupile na snagu i više nije pitanje kakva pravila važe.
NN: Znači, Savjet ministara će raditi po Lajčakovoj odluci bez obzira na razgovore pravnih eksperata o tome?
SADOVIĆ: Visoki predstavnik je donio odluku koja je stupila na snagu. Prema tome, ukoliko se lideri parlamentarnih stranaka dogovore drugačije, moraju ponovo promijeniti zakon.
NN: A šta će se dešavati dalje, s obzirom na to da su stranke iz RS eksplicite odbile Lajčakove odluke?
SADOVIĆ: Skoro je izvjesno da će visoki predstavnik štititi svoj i kredibilitet međunarodne zajednice. U toj varijanti, SNSD je najavio da će preći u opoziciju, što znači nastavak krize zakonodavne i izvršne vlasti. SNSD ima takav kapacitet u Vijeću ministara i parlamentu da će njihovo opoziciono djelovanje značiti da je donošenje mnogo važnih odluka i zakona nemoguće. Odlukama visokog predstavnika, Vijeće ministara može donositi odluke iako je u tehničkom mandatu i vjerovatno će nastaviti raditi u smanjenom kapacitetu. Ne vjerujem da će se predsjedavajući Nikola Špirić i ministri Slobodan Puhalac i Sredoje Nović otvoreno suprotstavljati međunarodnoj zajednici u smislu nedolaska na sjednice i glasanja protiv svega. Obaveza predsjedavajućeg je da jednom sedmično sazove sjednicu Vijeća ministara. Ukoliko je dva puta zaredom ne sazove, onda po Lajčakovim izmjenama njegova dva zamjenika mogu to učiniti. Još jedan vrlo važan član odluke kaže da u slučaju odsutnosti ili spriječenosti predsjedavajućeg iz bilo kojeg razloga da obavlja funkciju, zamjenjuje ga najmlađi zamjenik. To sam ja, ali apsolutno nemam namjeru ili želju da sjednem u njegovu fotelju.
NN: A ukoliko predsjedavajući bude spriječen iz bilo kojih razloga?
SADOVIĆ: Ukoliko ne bude zakazivao sjednice, ja ću izabrati BiH. Smatram da izvršna vlast mora funkcionirati dok se ne izabere nova. Ubijeđen sam da će on kao iskusan političar taj posao obavljati i u tehničkom mandatu.
NN: Ima li posljedica jednomjesečne pauze u radu Savjeta ministara?
SADOVIĆ: Masa stvari se nagomilala, skoro 200 tačaka, od kojih je barem polovina apsolutno nesporna. Recimo, Sporazum o viznim olakšicama, ili Odluka o finansiranju izbora za predsjednika RS. Budžet BiH je takođe pripremljen. Iako neko može postaviti pitanje da li Vijeće ministara može u tehničkom mandatu donositi tako važne odluke, ne vidim razlog da taj najvažniji dokument ne bude usvojen na vrijeme.
Kasnije se može praviti rebalans, ali sistem vlasti treba da funkcioniše. Nije ideja ovih odluka da neko etablira preglasavanje predstavnika Srba. Po istoj logici, ako se Srbi boje preglasavanja, zašto se toga ne bi bojali Bošnjaci ili Hrvati? Lajčakove mjere doživio sam kao način da se u ekstremnoj situaciji omogući funkcionisanje zakonodavne i izvršne vlasti BiH i spriječe moguće blokade. SDA je stranka koja razumije sve naše komplicirane odnose.
Ako se neko bavi mišlju da preglasava Srbe na bilo kojem nivou vlasti, ona je je to budalaština par ekselans. Taj ne radi više u interesu bošnjačkog naroda ili protiv srpskog naroda, nego direktno protiv države i interesa svih nas. Ne može se jedan narod preglasavati, ali isto tako, taj narod mora da shvati da ne može radi svoje pozicije ucjenjivati druge. Ovo je višenacionalna država čiji predstavnici moraju da prave kompromise. Neka zaborave preglasavanje, blokadu i ucjenu kao model političkog djelovanja. U jednonacionalnoj državi stvar je malo jednostavnija, dok u višenacionalnoj to rađa zlu krv.
NN: Kada već govorite o zloj krvi, kakvom ocjenjujete trenutnu bezbjednosnu situaciju u BiH?
SADOVIĆ: Naravno da ne potcjenjujem potencijalne rizike po sigurnost zemlje i svjestan sam da se loša politička klima prenosi na teren. Ne mislim da će biti nereda ili sukoba. Mislim da su se resursi potrošili i da kod svih građana u BiH poslije svega što nam se desilo postoji svijest da su mir i bezbjednost interes svih. Ali imamo realnu situaciju da se Srbi u RS na neki način boje Bošnjaka u FBiH, Bošnjaci se boje Srba, Hrvati i jednih i drugih itd.
BiH se ne može graditi na ravnoteži straha. Policija mora biti hipersenzibilna, pogotovo na probleme povratnika. Ne može se desiti da se neka ekstremna skupina pojavljuje u četničkim uniformama, jer su posljedice rađanje straha. Mogao sam navesti i neki drugi primjer. Ako već policija ne može spriječiti okupljanja ekstremnih grupa, onda može svojim upadljivim prisustvom da pruži osjećaj sigurnosti. Kod policijskih rukovodilaca primijetio sam iskrenu želju da se sačuva sigurnost i da politička nestabilnost ne ugrozi situaciju na terenu.
Poboljšati kapacitete za borbu protiv terorizma
NN: Kakva su zapažanja članova Međunarodnog antiterorističkog komiteta, koji su nedavno boravili u posjeti BiH?
SADOVIĆ: Oni su donijeli preliminarne zaključke o tome šta je BiH uradila, a šta nije u borbu protiv terorizma. Većina zaključaka je vrlo korektna, a mi sada možemo da dostavimo primjedbe. Oni su zapazili da smo u proceduru uputili izmjene Krivičnog zakona BiH kako bismo inkriminisali sve oblike podržavanja, finansiranja, regrutacije i obučavanja za terorističke aktivnosti. Oni smatraju da bi usvajanje ovih izmjena moglo povećati broj predmeta iz ove oblasti pred sudovima. Primijetili su i da carine nemaju centralnu bazu podataka, da nisu povezane između svih punktova, kao i da Granična policija nema kapaciteta da vrši efikasno kontrolu duž cijele granice. Potrebno je posvetiti dodatnu pažnju na aerodromima u Banjaluci i Mostaru, u smislu mjera za borbu protiv terorizma.