Vlada Republike Srpske vodi intenzivne pregovore oko restrukturiranja javnog duga. Cilj je prepakovati jedan dio zaduženja Republike Srpske koji ima kraći period otplate, te dio kredita lokalnih zajednica.
"Kompletan paket bi trebalo da se raspakuje, da se obezbijedi grejs period, kako bi javna preduzeća, lokalne zajednice i država mnogo lakše servisirali obaveze u narednom periodu", kazao je u intervjuu za poslovni portal Capital ministar finansija RS Zoran Tegeltija. Ističe da veliki dio unutrašnjeg duga u ovom momentu već restrukturiraju lokalne zajednice pa i neka javna preduzeća, ali taj iznos može obezbijediti domaći finansijski sektor, za razliku o zaduženja RS.
"Iznos o kojem je proljetos na Jahorina biznis forumu govorio predsjednik RS Milorad Dodik je mnogo veći i on se ne može obezbijediti na domaćem finansijskom tržištu. O tome se vrlo intenzivno pregovara i imamo načelne dogovore sa stanovišta rokova i iznosa. Nama je poteškoća što RS ima ograničenja sa stanovišta izlaženja na međunarodno finansijsko tržište", objasnio je Tegeltija.
Je li budžet RS likvidan? Spominju se problemi oko plaćanja obaveza, probijanje rokova…
TEGELTIJA: RS je u prošloj godini, ali i onoj prije nje imala problem obezbjeđivanja sredstava za finansiranje. Morali smo da servisiramo obaveze i to smo radili iz tekućih prihoda, što nas je dovelo u situaciju da smo u jednom trenutku imali značajna kašnjenja u plaćanju dobavljača, ali i grantova. U ovoj godini smo servisirali mnogo više kredita nego što smo planirali. U dosta smo dobroj situaciji kada je u pitanju likvidnost budžeta. Naša dugovanja su značajno manja nego u prethodnom periodu, a sva dugovanja prema dobavljačima, koliko je meni poznato, su isplaćena za 2016. godinu. Ostala su dugovanja prema poljoprivrednim proizvođačima i do kraja ovog mjeseca ćemo i to završiti. Počeli smo plaćati i neke obaveze prema njima iz 2017. godine. Naravno, postoji veliki dio tekućih obaveza koje izmirujemo u dan, onako kako je predviđeno. Mislim na plate, penzije, invalidnine i ostala socijalna davanja.
Koliko obaveza je preneseno iz prošle u ovu godinu?
TEGELTIJA: Imaćemo te podatke u konsolidovanom izvještaju o izvršenju budžeta. Ne želimo da ih komentarišemo. Glavna služba za reviziju javnog sektora završava izvještaj i uporedićemo da vidimo gdje smo sada u odnosu na taj raniji period.
Jeste li optimista da će, i pored svih poznatih problema, postići dogovor i da će stići sledeća tranša Međunarodnog monetarnog fonda?
TEGELTIJA: Poslije prvog neusvajanja Zakona o akcizama rekao sam da, što se mene tiče, aranžman sa MMF-om ne postoji i Reformska agenda je sahranjena. Bosna i Hercegovina se u zajedničkim institucijama pokazala kao nesposobna da izvršava obaveze, što je poražavajuće. Došli smo u situaciju da ne možemo da ispunjavamo svoje ugovorne obaveze oko kredita sa EBRD. Takođe, ne možemo da usvojimo nijedno zakonsko rješenje iz oblasti reforme. U izjavama lidera političkih partija vidjeli ste da kažu: “Snalazićemo se narednih godinu i po dana“. Znači, tamo gdje se poklope svi interesi, čini mi se da ćemo imati blokadu. S druge strane, ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda upozorava Fiskalni savjet da se u parlamentu nalaze zakonska rješenja koja će apsolutno narušiti fiskalne kriterijume iz aranžmana sa MMF-om, što će definitivno sahraniti aranžman jer su svi zakoni usvojeni u formi nacrta ili se nalaze u formi prijedloga. Tako da je dobro pogledati istini u oči kako bi se tražila druga rješenja. Sve ozbiljne reforme će morati da sačekaju neku novu vlast poslije 2018. godine. Sve što smo definisali Reformskom agendom, u RS ćemo provoditi i to neće zavisiti od odnosa na nivou BiH.
Šta je onda "plan B" za budžet RS? Da li je moguće nedostajuća, a planirana sredstva, obezbijediti na domaćem tržištu kapitala?
TEGELTIJA: Nadomjestićemo to na domaćem i inostranom tržištu kapitala. Već poslije prvog neusvajanja Zakona o akcizama bili smo svjesni da aranžmana nema. Jednu smo tranšu nadomjestili na domaćem tržištu, a ostale ćemo pokušati obezbijediti na inostranom. Iluzorno je sjediti i čekati kada će neko usaglasiti aranžman sa MMF-om.
Finansijska situacija je izuzetno teška, a i pored toga najavljeno je povećanje penzija. Koliko je to realno u ovom momentu? Iz kojih izvora će se obezbijediti toliki iznos?
TEGELTIJA: Za ovo povećanje u 2017. godini ne treba ni izmjena budžeta. Imamo planiran taj iznos i on će biti sasvim dovoljan da se isplati zadnji kvartal veći za tri odsto. Očekujemo povećanje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje i ono dominantno mora biti i izvor za povećanje penzija u cijeloj 2018. godini. Planirano povećanje je apsolutno u skladu sa finansijskim mogućnostima RS.
Veliki izvor nelikvidnosti u RS su fondovi. Fond zdravstva ima ogromna dugovanja. Postoji li strategija za rješenje ovih problema?
TEGELTIJA: Veći dužnici su zdravstvene ustanove i tu smo u procesu restrukturiranja – kako ih dovesti u situaciju da ne prave nove gubitke. Taj proces je u saradnji sa Svjetskom bankom i praktično će postojati dva projekta – primarna i tercijarna zdravstvena zaštita. To ide u dobrom pravcu, ali bih volio da radimo brže. Postoji veliko nepovjerenje između lokalnih vlasti kada je u pitanju zdravstvena zaštita. Bolnice čekaju da neko drugi povuče prvi potez. Ipak, sada smo po prvi put, poslije nekoliko godina, došli u situaciju da one isplaćuju bruto plate.
U intervjuu za Capital 2013. godine najavili ste uvođenje progresivnog oporezivanja, koje bi bilo pravičnije, jer bi imućniji plaćali veću stopu. Zbog čega se odustalo od ove ideje?
TEGELTIJA: Kada smo izvršili posljednju izmjenu poreza na dohodak, tada smo imali prijedlog da se uvede diferencirana stopa poreza na dohodak i u tom trenutku zaista je postojao negativan stav poslovne zajednice. Govorilo se da će mnogi smanjivati plate i uplaćivati dio na crno kako bi se zaštitli od tog poreza. Zato smo u tom trenutku odustali. Pripremili smo novi zakon o porezu na dohodak i njega prati zakon o doprinosima. Međutim, Federacija BiH mora da završi svoje usklađivanje propisa kako ne bismo pravili poresku konkurenciju na bilo kojem nivou kada je u pitanju porez na dohodak. Oni su u fazi usaglašavanja svojih zakonskih rješenja i poslije toga će se RS opredijeliti. Kao što znate, mi smo imali oporezovanu dividendu, ali FBiH nije. Da bismo izjednačili, i mi smo je ukinuli. Sada je FBiH u prijedlogu zakona predvidjela oporezivanje dividende. Treba nam značajnija harmonizacija poreza na dohodak u cijeloj BiH.
Kada smo kod usklađivanja, direktorici Investiciono-razvojne banke RS Snežani Vujnić istekao je mandat prije godinu dana. Kada će banka dobiti novog direktora?
TEGELTIJA: IRB je prošla kroz probleme rukovođenja , očigledno nepotrebno, jer poslije toliko vremena direktorica je dobila ovlaštenje da radi, što smo mi još davno rekli da će se desiti. U procesu smo redizajniranja IRB. Nakon deset godina mislimo da je vrijeme da pogledamo mjesto i ulogu IRB i zbog toga nismo birali novi Nadzorni odbor. Sljedeće sedmice je u posjeti misija Svjetske banke u vezi s tim i čim dobijemo konture i usaglasimo strateško pismo oko organizacije IRB-a, raspisaćemo konkurs za izbor novog Nadzornog odbora, koji će izabrati novog direktora.
Jesu li su odluke Vujnićeve validne? Može li se desiti da ih neko ospori?
TEGELTIJA: U zakonu je definisano da svi obavljaju svoju funkciju dok se ne izabere neko drugi. Tu ništa ne vidimo sporno.
Ali, imali smo slučaj gdje je direktor Garantnog fonda odbio aktiviranje garancije IRB-a za Planinsko dobro jer, između ostalog, nije znao ko je ovlaštena osoba.
TEGELTIJA: Kada upadnete u problem za neki kredit, onda pokušavate da štetite nekom drugom. Svako traži bilo kakav prostor da bi imao što manju štetu. Tako i Fond, da ne bi odgovarao za garanciju u dijelu koji je dao za Planinsko dobro. Najvažnije je da se u sudskom procesu naplati taj kredit, a onda ćemo vidjeti dalje.
Kada će biti popunjen Upravni odbor Agencije za osiguranje RS? Od pet članova, samo dva su u punom mandatu, a prethodni konkurs je pao jer nije bilo većine u Narodnoj skupštini za prijedlog Vlade?
TEGELTIJA: Na dnevnom redu NS RS 4. jula biće govora o kadrovskim rješenjima za izbor novih članova Upravnog odbora Agencije za osiguranje.
Uputili ste prijedlog imena skupštini za direktora i zamjenika direktora Agencije za bankarstvo.
TEGELTIJA: Da. Vlada RS samo prosljeđuje Narodnoj skupštini RS, a izborna komisija utvrdila je prijedloge. Nisu dobili podršku i ponovo je proveden novi konkurs. Postoje dva imena koja su bila i u prethodnom periodu. Vlada je potvrdila prijedlog komisije i uputila ga u proceduru i nadam se da bi i to trebalo da bude na sjednici 4. jula.
Zbog čega je došlo do sukoba u stavovima Vas i direktorice Agencije za bankarstvo Slavice Injac oko prenosa nadležnosti? Ubrzo poslije toga ona je završila na bolovanju. Šta se zapravo tada desilo?
TEGELTIJA: Ne, ne vidim da smo došli do sukoba. Narodna skupština RS je još 2009. godine donijela stavove u vezi sa nadležnostima u superviziji bankarskog sektora. Vlada i NS RS neprestano potvrđuju svoje stavove sa Međunarodnim monetarnim fondom i ja sam samo ponovio taj stav. Ako Vlada i NS RS promijene stavove, i ja ću ih promijeniti i zastupati. Nisam siguran ni da li je gospođa Injac rekla tako kako je preneseno. Naš stav je definitivno da supervizija mora da bude na nivou entiteta, a imamo jasan dogovor da Agencija za bankarstvo ima sve potrebne uslove z a provođenje supervizije.
Traži li MMF da se u superviziju uključi i Centralna banka BiH, kada su u pitanju sistemski značajne banke?
TEGELTIJA: Ne, ne. Još 2014. godine rečeno je da supervizija banaka treba da se pridržava ustavnih nadležnosti. Centralna banka BiH nema kadrova da vrši superviziju banka. Naravno, sve to može da se promijeni reorganizacijom Centralne banke, ali naš stav, kao i stav MMF-a je da su agencije za bankarstvo nadležne za superviziju banaka u BiH. Naravno, stranci su uvijek zagovornici neke centralizacije, ali mislim da smo oko toga jasni u RS. Ustavne nadležnosti se nikako ne mogu prenositi.
Zašto se onda kroz neke prijedloge zakonskih rješenja pokušava „progurati“ neko takvo rješenje? Čak ste i Vi službeno reagovali. U pitanju je bio Zakon o osiguranju depozita.
TEGELTIJA: To su te politike kada kroz pojedina zakonska rješenja želite da promijenite Ustav. Ustav se mijenja onako kako je definisano. Dok god je ovaj akt takav kakav jeste, ima da se primjenjuje. Kad god imate neka zakonska rješenja, uvijek postoje nastojanja da se neki dio nadležnosti uzme od RS, odnosno entiteta. To sve ima strašnu podršku iz FBiH, koja bi voljela da se većina stvari prenese na BiH. U nekim stvarima je bilo pitanje i oko Agencije za osiguranje depozita. Pokušavalo se dati nadležnost ovoj Agenciji koja nema ovlaštenja za to i nismo bili spremni da to prihvatimo.
U tom Zakonu omogućava se bankama, u slučaju spajanja, da prenesu depozit iz jednog entiteta u drugi, što neki tumače kao mogućnost gašenja banka u RS i prenos depozita u Sarajevo.
TEGELTIJA: Posljedica centralizacije banka bila bi uvođenje jedinstvene supervizije. Sve sitemske banke bi otišle na nivo zajedničkih. Mi ćemo se uvijek držati naših stavova, ali ne možemo da odlučujemo kako će se koja banka organizovati. Naravno, Agencija za bankarstvo neće dozvoliti da se nadležnost banke, sa sjedištem u RS, prenese bilo gdje i da se o tome odlučuje u nekom drugom entitetu.
Dijelite li stav predsjednika RS Milorada Dodika da je rješenje teške finansijske situacije da BiH odštampa još milijardu KM?
TEGELTIJA: Svaki prijedlog predsjednika RS nailazi na negativne komentare u Sarajevu. Ne postoji nikakva spremnost da se o tome ozbiljno razgovara. Treba da prođe pola godine ili godina da i sa druge strane počnu da dolaze poruke o tom pitanju. Morao bi postojati minimum političke saglasnosti oko toga, a poslije prepustiti stručnjacima da definišu kakvi su potencijali. Ne radi se o štampanju i stvaranju inflacije, već kako da novac, koji postoji u Centralnoj banci i u depozitima Agencije za osiguranje, bude u funkciji privrednog razvoja BiH. Vrijeme je da se razbiju neke tabu teme, ali toliko je političko nepovjerenje skupštinske većine u Sarajevu, da mislim da u ovom momentu ne postoji prostor za to. Ovo je ozbiljna tema i važno je da političari daju podršku ljudima iz struke.
Je li potrebno devalvirati konvertibilnu marku zbog izvoznika?
TEGELTIJA: To nije moguće u ovom trenutku. U sistemu Currency board postoje dobre i loše strane i ne možete gledati samo dobre strane, a loše pokušavati mijenjati na drugi način.
Da li ste protiv jer bi se devalvacijom KM značajno povećao spoljni dug RS koji je uglavnom nominovan u evrima?
TEGELTIJA: Mnogo je priča o tome šta donosi inflacija. U teoriji depresijacija domaće valute dovodi do privrednog rasta, ali to je samo u udžbenicima tako, u praksi često nije.
Prema istraživanju CAPITAL-a, u posljednje četiri godine iz BiH se odlilo više od dvije milijarde maraka. Kapital bježi iz BiH, a sve zbog straha od pranja novca i finansiranja terorizma. Kako Vi gledate na ovaj problem?
TEGELTIJA: Očigledno je da mi imamo problem sa bezbjednošću. Ima ga cijeli svijet, ali BiH više zatvara oči. BiH i RS su ispunile sve zakonom predviđenje norme za kontrolu dolaska kapitala. Da li nadležne institucije kontrolišu to, pitanje je upravo za njih. Volio bih da više rade i spriječe dolazak tog špekulativnog kapitala. Nažalost, RS ne može da utiče, ali je učinila sve da se BiH ne nađe ni na sivoj ni na crnoj listi kada je u pitanju pranje novca. Ne vidim ozbiljan razlog da kapital odlazi iz RS jer svi mehanizmi za zaštitu tog kapitala postoje. Postoje i dobri uslovi za investiranje.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.