BiH

Pratite nas na Google news

Tegeltija: PDV se ne može mijenjati bez konsenzusa

Tegeltija: PDV se ne može mijenjati bez konsenzusa
Foto: Nedžad Uglješa | Tegeltija: PDV se ne može mijenjati bez konsenzusa
Srna

BANJALUKA - Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija hovoreći o tvrdnjama opozicije u Srpskoj da se zalaže za povećanje stope PDV-a, rekao je da kada neko traži izgovor da nešto ili nekoga ne podrži, onda pokušava da nađe problem ili opravdanje za svoje reakcije.

On je podsjetio da je Vlada Srpske od 2011. godine dva puta pripremala izmjene Zakona o PDV-u koje su podrazumjevale uvođenje difirencirane stope i predlagala ih partnerima u FBiH, ali za to nije dobila podršku.

"Tada smo definisali vrlo uzak krug proizvoda koji bi bili oporezivani po diferenciranoj, odnosno nižoj stopi. Uprava za indirektno oporezivanje je tada uradila studiju u kojoj je navedeno da bi uvođenje difirencirane stope bilo loše rješenje, ali ja i dalje smatram da to nije loše. Poslije toga se prestalo razgovarati o uvođenju diferencirane stope", istakao je Tegeltija.

Kada je 2015. godine usvajana Reformska agenda jedan, podsjetio je on, rečeno je da ukoliko nije moguće na drugi način omogućiti rasterećenje rada da će se razmišljati i o promjenama u oblasti indirektnih poreza.

"Srpska je uspjela nešto napraviti povećavajući neoporezivi dio dohotka i blago smanjujući neke doprinose, ali nije bilo ozbiljnog pomaka u procesu rasterećenja privrede. Samo u tom kontekstu se može govoriti o povećanju stope PDV-a i ukoliko to bude dio zajedničke priče sa entitetima, koja se odnosi na rasterećenje privrede i smanjenje zbirne stope doporinosa koja treba da dovede do povećanja plate svih zaposlenih. PDV se nikada ne može mijenjati ukoliko nema konsenzusa u BiH", kaže Tegeltija.

On je naveo da je novi zakon o PDV-u već dugo u proceduri, te da se u njemu ne govori o uvođenju diferencirane stope, niti o promjeni stope PDV-a, već uglavnom o tehničkim izmjenama.

"Ukoliko bude spremnosti, prije svega, u entitetima spreman sam otvoriti pitanje kompletnog Zakona o PDV-u i svih stvari o kojima govorim, uključujući i Zakon o porezu na dohodak i Zakon o doprinosima", poručio je Tegeltija.

On je rekao da je odmah nakon potvrde imenovanja za predsjedavajućeg u parlamentu započeo konsultacije sa političkim partijama o formiranju Savjeta ministara i kandidatima za ministre.

"Konsultacije idu u veoma dobrom pravcu, a jedini problem je što smo limitirani vremenom ukoliko želimo da sve završimo do kraja godine. Dolaze praznici i ako ne budemo brzo radili može se desiti da proces formiranja Savjeta ministara bude prenesen u 2020. godinu. Obavio sam najveći dio razgovora i vjerujem da bi danas ili sutra mogli da završimo proces konsultacija i da do srijede imamo imena", naglasio je Tegeltija.

On je dodao da kao predsjedavajući mora da donese odluke o imenovanju tih ljudi poslije čega ih upućuje na provjere u Centralnu izbornu komisiju i Agenciju za istrage i zaštitu BiH da bi dobili potvrdu da nema prepreka da budu imenovani za ministre.

"Parlament je iskazao dobru volju da 18. i 23. decembra mogu da okupe parlamentarce da bismo sve završili do kraja godine. Nadam se da ćemo moći predložiti devet ministara i deset zamjenika ministara u jednom od ova dva termina", rekao je Tegeltija.

Deblokada projekata na nivou BiH podstakla bi privredu u entitetima

Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da će deblokada projekata koji čekaju na ratifikaciju u institucijama BiH podstaći privredne aktivnosti u entitetima, ali da će za uspjeh i nastavak reformi biti potrebno napraviti još mnogo koraka osim deblokade tih projekata.

Tegeltija je istakao da su blokirana sredstva za mnoge započete projekte koji su ispregovarani u mandatu vlasti od 2014. do 2018. godine, ali i za projekte koji su u međuvremenu ugovoreni kao što je grant za Gradišku u iznosu od 15 miliona KM ili nastavak projekta "Vodovod i kanalizacija" kojim je obuhvaćen veliki broj lokalnih zajednica u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH).

"Svi ti projekti trebali su da budu samo ratifikovani. Time bi bile nastavljene investicione aktivnosti", rekao je Tegeltija u intervjuu Srni.

On je ocijenio da je u periodu od 2014. do 2018. godine u entitetima vođena odgovorna ekonomska politika što je omogućilo rast bruto domaćeg proizvoda.

"Završen je proces fiskalne konsolidacije u oba entiteta i reforma tržišta rada usvajanjem zakona o radu u situaciji kada su bili protesti ispred parlamenata Srpske i FBiH. Taj zakon je bio imperativ za BiH. Bio je ogroman otpor, a dvije godine poslije vidimo da rastu plate i u javnom i u privatnom sektoru", istakao je Tegeltija.

Sada se zna, kaže on, koja pitanja treba rješavati, a postoji i visok stepen konsenzusa jer su entitetske vlade usvojile takozvanu Reformsku agendu dva za period 2019-2022. godine.

"Ali u BiH uglavnom nedostaje spremnosti da sve reforme budu provedene i često nedostaje spremnosti da to bude urađeno na vrijeme. Ono što smo mogli da uradimo u 2019. godini zahtijevaće korekcije za pojedine reforme u 2020. godini jer se jednostavno kasni sa njima", naglasio je Tegeltija.

Usvajanje budžeta - u prvom kvartalu 2020.

Govoreći o usvajanju budžeta institucija BiH za 2020. godinu, Tegeltija je naveo da je realno očekivati da to bude učinjeno u prvom kvartalu 2020. godine ukoliko Savjet ministara bude izabran do kraja ove godine.

"Struktura budžeta zavisi prije svega od Fiskalnog savjeta BiH koji usvaja globalni fiskalni okvir kojim se definiše koliko sredstava zajedničkim institucijama pripada sa jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje. Savjetodavna grupa Fiskalnog savjeta radi, postoje tri ili četiri varijante globalnog fiskalnog okvira, ali još nisu utvrdili konačan prijedlog za Fiskalni savjet", rekao je Tegeltija u intervjuu Srni.

Govoreći o odnosima sa susjedima, Tegeltija je naglasio da je u posljednje vrijeme previše otvorenih pitanja, a još više nepotrebnih političkih izjava koje nisu doprinosile dobrosusjedskim odnosima i rješavanju sporova.

"Najvažnije pitanje kojim treba da se bavimo je kako unaprijediti ekonomsku saradnju. Dugo postoje otvorena pitanja u vezi sa granicom, a u posljednje vrijeme su na čudan način otvorena i nova, ali se nadam da će biti spremnosti da se o tome dogovara. Žao mi je što je i Trgovska gora postala otvoreno pitanje i što nema dobrih povratnih informacija sa hrvatske strane. Tu veliku ulogu mora odigrati Predsjedništvo BiH da pokušamo da zaštitimo našu teritoriju od nuklearnog otpada. BiH u tom slučaju može mnogo da izgubi, a Hrvatska neće ništa dobiti, osim lošeg susjeda", kaže Tegeltija.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije