Federalno ministarstvo zdravstva ima određene standarde o tome u kojem slučaju je ugroženo zdravlje građana od visokih temperatura, kaže Željko Majstorović, klimatolog i pomoćnik direktora u Federalnom hidrometeorološkom zavodu.
`Moj kolega klimatolog će ući u ekipu koja bude pratila situaciju s temperaturama kako bismo bili u toku vremenskih zbivanja. Očekujem da će krizni štab koji bude formiran reagovati u skladu sa vremenskom situacijom`, ističe Majstorović.
On je potvrdio da su biometeorološke prilike u BiH pogoršane, te da snažne promjene vremena građani osjećaju na svom zdravlju.
Savjetuje građane da prate biometeorološke prognoze i da se ponašaju u skladu s uputama liječnika, što se posebno odnosi na teške bolesnike.
NN: Da li su tačno prognoze da će temperature narednih 10 dana u BiH iznositi iznad 40 stepeni Celzijevih?
MAJSTOROVIĆ: Iznad 40 stepeni Celzijevih će biti u dolini Neretve. Dakle, možda u Mostaru, ali u Sarajevu sigurno neće. I u drugim gradovima BiH u narednih 10 dana mogu se očekivati visoke temperature. U Sarajevu je samo jednom, i to 20. avgusta 1946. godine, temperatura iznosila 40 stepeni. U svakom slučaju, biće dosta toplo. Jako je teško u ovom momentu predviđati te rekorde. Rekordi nikada nisu u evidenciji, oni su uvijek iznenađenje. Tačno je da je ovih godina bilo rekorda i oni nisu isključeni.
Kada govorimo o visokim temperaturama, u Mostaru 40 stepeni otprilike bude svakih četvrte ili pete godina. Rekordna temperatura u BiH je iznosila 46,2 stepena Celzijevih. Taj rekord je zabilježen 31. jula 1901. godine.
NN: O tropskim vrućinama u BiH raspravljao je i Federalni štab Civilne zaštite. Da li je tačno da je elementarnu nepogodu moguće proglasiti samo ako je više dana temperatura zraka viša od tjelesne temperature čovjeka?
MAJSTOROVIĆ: Federalno ministarstvo zdravstva ima određene standarde o tome u kojem slučaju je ugroženo zdravlje građana. I moj kolega klimatolog će ući u ekipu koja bude pratila situaciju s temperaturama kako bismo bili u toku vremenskih zbivanja. Očekujem da će štab koji bude formiran reagovati u skladu sa situacijom. Vidjećemo kolike će temperature biti narednih dana.
NN: Da li je ovo posljedica globalnog zagrijavanja?
MAJSTOROVIĆ: Učestali rekordi jesu posljedica globalnog zagrijavanja. Činjenica je da su sve ove promjenjivosti u svijetu, koje uzrokuju dosta velike vremenske nepogode, pa čak i katastrofe, uzrokovane upravo povišenom količinom energije u atmosferi i snažnim promjenama vremena koje se očituju u učestalim rekordima, visini temperature, hladnoći, snažnim vjetrovima i slično. Na svu sreću, kod nas se još ta promjenjivost vremena odražava u pogoršanim biometeorološkim uslovima. Još je rijetkost da kod nas ljudi poginu u takvoj elementarnoj nepogodi.
Evo, nedavno smo imali u Goraždu sedam ili osam povrijeđenih osoba od krupnog grada koji je padao. Tu i tamo desi se da svake godine neko strada od groma. Međutim, kada uporedimo da u svijetu već sada oko 8.000 ljudi godišnje gine od poplava, tornada, uragana i slično, naša zemlja još predstavlja dosta sigurnu zonu. Prema našim statistikama, u zadnjih 10 godina u BiH zabilježeno je stotinak rekorda u pogledu visoke temperature, ali i hladnoće.
Toplija bila 2003. godina
NN: Možeti li napraviti usporedbu s temperaturama u ljetnom periodu prošle godine u BiH?
MAJSTOROVIĆ: Prošle godine je bilo interesantno da je u junu zabilježena najviša temperatura. To je bio najtopliji period ljeta i on se nije ponovio ni u julu ni u avgustu. Gledajući unazad, najtoplija je bila 2003. godina i tada je u dosta gradova u BiH bilo rekorda. U Sarajevu nije, ali su u Mostaru, Jajcu, Gradačcu, Tuzli i Zenici zabilježeni rekordi.