Veoma mali broj učenika se poslije završenog srednjeg obrazovanja odlučuje da studira fiziku. Razlozi za to su raznovrsni, a prvenstveno neznanje đaka o mogućnostima koje im pruža ova naučna disciplina nakon završetka studija.
Studijski program za fiziku formiran je 1995. godine na Prirodno-matematičkom fakultetu.
Na cijelom odsjeku trenutno studira svega 56 studenata, od kojih je 25 na prvoj godini, petoro na drugoj, dvoje na trećoj i troje na četvrtoj, dok su ostali apsolventi.
Od početka osnivanja ovog studijskog programa mali procenat đaka je upisivao fiziku.
Nemanja Rakić, apsolvent na fizici, smatra da je razlog za upis malog broja brucoša nedovoljna stručnost nastavnika i profesora koji predaju u osnovnim i srednjim školama, te mala zastupljenost tekstova o nauci u medijima.
Rakić navodi da se talentovani đaci radije upisuju na mašinstvo, elektrotehniku ili neki informatički smjer.
I kada se pokuša promovisati fizika, nema velikog odziva institucija. Kako navodi Rakić, Ministarstvo prosvjete i kulture RS nije dalo zeleno svjetlo za projekat pod nazivom "Popularizacija fizike".
"Šta ovom društvu treba ako ne nauka? Ona je osnova za industriju, ekonomiju i sve privredne grane", kazao je Rakić.
Vinko Bogdan, pomoćnik ministra za nauku u Ministarstvu nauke i tehnologije RS, kaže da je u 2009. godini za nauku izdvojeno svega 0,06 odsto bruto društvenog proizvoda. Za 2010. godinu planirana je suma manja za 20 odsto.
"Evropa je zaostala u naučnom razvoju u odnosu na Japan i SAD, pa je na konferenciji održanoj 2000. u Lisabonu donesena odluka da izdvajanje sredstava za nauku treba biti najmanje tri odsto", rekao je Bogdan.
On je naglasio da je Evropa blizu ovog postotka, posebno skandinavske zemlje. Srbija i Hrvatska su znatno niže na ovoj tabeli, ali u odnosu na BiH ipak mnogo više izdvajaju za nauku.
Osim problema s finansijama, studenti se suočavaju s nepravednim listama za smještaj u studentskom domu.
Đorđe Smiljić, apsolvent fizike, naglašava da je u ovom slučaju apsurdno izjednačavati studente privatnih fakulteta sa studentima fizike.
Tvrdi da je velika razlika upravo zbog težine fakulteta, ali i ocjena koje su uglavnom neopravdano visoke na privatnim fakultetima.
"Mislim da bi nadležni trebalo da se pobrinu i uvide ovaj problem, koji je i te kakao izražen", rekao je Smiljić.
Docent Branko Predojević, šef Studijskog programa fizika, ističe da se oni koji završe studije mogu zaposliti u obrazovanju, ali i van obrazovnog procesa. Naglašava da su, na primjer, na Kliničkom centru nedavno tražili tri fizičara.
"Prostora za zaposlenje sigurno ima i na Zavodu za meteorologiju i standarde jer samo fizičari mogu da kontrolišu standarde iz optike i jonizirajućeg zračenja", tvrdi Predojević.
Studenti fizike, inače, učestvuju na velikom broju ljetnih škola u inostranstvu, a njihovi radovi pokrivaju razne oblasti, kao što su energetika, astronomija, astrofizika, nuklearna fizika itd.
Stručni radovi
Prema planu i programu ovog studijskog programa obavezna je stručna ekskurzija u Nuklearni institut Vinča i Institut za fiziku u Zemun, koji studenti sami moraju finansirati.
Ministarstvo nauke i tehnologije RS je finansiralo odlazak studenata fizike na Međunarodnu konferenciju studenata fizike, koja je 2009. godine održana u Splitu.
Na konferenciji je objavljeno 10 studijskih radova studenata iz Banjaluke, a učestvovalo je više od 600 mladih iz svih krajeva svijeta.
Na konferenciji je bio prisutan i nobelovac Klaus fon Klicing, koji je 1985. godine dobio nagradu za otkriće kvantnog Holovog efekta.