SARAJEVO - Teško je očekivati da članice NATO-a blagonaklono gledaju na bilo kakve poteze u BiH u pravcu demilitarizacije i istovremenog približavanja NATO-u, a pogotovo ne da u tom slučaju na sebe preuzmu garantovanje unutrašnje i spoljnje sigurnosti za građane BiH, izjavila je Ana Trišić-Babić, zamjenica ministra vanjskih poslova BiH i predsjednica Komisije za NATO integracijski proces (NIP).
"Pored toga, ova opcija ne bi odgovarala ni nama, jer bi proces demilitarizacije bio povezan s mnogim rizicima i izuzetno skup. Protivno onome što se može na prvi pogled pomisliti, demilitarizacija zemlje bi iziskivala ogromna finansijska sredstva, koja bi daleko prevazišla sadašnji odbrambeni budžet. Zbog toga smatram da i trenutna razmišljanja o demilitarizaciji ne idu u pravcu potpunog ili djelimičnog ukidanja odbrambenih struktura u BiH, već prije svega na smanjenje troškova odbrane i njihovoj racionalizaciji", kaže Trišić-Babić i naglašava da je to problem na koji je NATO više puta upozoravao.
Pojašnjava da NATO standardi podrazumijevaju oružane snage sposobne da budu interoperabilne unutar Saveza, što podrazumijeva ozbiljne reforme i ulaganje značajnih sredstava u modernizaciju.
"Trenutno, Oružane snage BiH (OSBiH) ulažu veoma niska sredstva u modernizaciju, oko jedan posto, dok za personalne troškove odlazi više od 70 posto ukupnog budžeta. Ovo je po NATO standardima nedopustivo. Oružane snage BiH su uradile značajan posao u vezi sa svojom modernizacijom i prilagođavanjem standardima NATO-a, a u narednom periodu nas očekuje još ozbiljniji posao na smanjenju personalnih troškova i istovremenog ulaganja većih sredstava u opremu, obuku i modernizaciju", precizira Trišić-Babić.
Na opasku da se u BiH u akademskim krugovima ponekad navodi Island kao zemlja koja je demilitarizovana i istovremeno punopravna članica NATO-a. te da bi taj primjer možda trebala BiH da slijedi, ona pojašnjava da je Island specifičan slučaj i da je njegov položaj proistekao iz njegovog specifičnog istorijskog razvoja.
"Island je bio gotovo potpuno demilitarizovan i istovremeno član NATO-a ali samo iz razloga njegove ogromne strateške važnosti i iz ogromnog interesa SAD-a (NATO-a) za Island, spremnosti SAD-a da garantuje i održava bezbjednost Islanda, te održava svoje vojne trupe na ostrvu, uz zadržavanje određenih bezbjednosnih snaga samog Islanda", navodi Trišić-Babić.
Jedno od neriješenih pitanja na putu BiH prema NATO-u je vojna imovina.
"Poslije političkog dogovora iz Banjaluke od 9. marta ove godine, i u BiH i u NATO-krugovima postojao je optimizam u smislu očekivanja skorog rješavanja ovog pitanja. Komisija za NIP se pripremala za aktiviranje Akcionog plana za članstvo (Membership Action Plan - MAP) i za podnošenje prvog Godišnjeg nacionalnog plana (Annual National Plan - ANP). Mi smo tom zadatku pristupili veoma ozbiljno jer dokument Godišnji nacionalni plan podrazumijeva ozbiljne reforme države u pet oblasti ključnih za pristupanje NATO-u: političkoj, odbrambenoj, ekonomskoj, pravnoj i bezbjednosnoj. Smatramo da ove reforme imaju veoma pozitivan uticaj na unutrašnju situaciju u BiH i pretvaranju BiH u modernu evropsku zemlju. Onda kad je postalo izvjesno da se pitanje nepokretne vojne imovine neće riješiti do septembra 2012. godine, kada je bio termin za podnošenje ANP-a, Komisija je pristupila izradi dokumenta IPAP (Individual Partenrship Action Plan), tj. dvogodišnjeg plana reformi odbrambenog sektora i društva u BiH. Iako IPAP ne pruža tako sveobuhvatne mehanizme reformi kao ANP, mi smo se odlučili da kao Komisija koordinišemo one reforme koje je moguće provesti u ovom stepenu saradnje s NATO-om. Važno je da ne gubimo korak i da se reformska i integraciona reforma sačuva", kaže Trišić-Babić.
Naglašava da je NATO ovo prepoznavao do sada, i gotovo u svakom susretu s bh. zvaničnicima isticao rezultate koje BiH postiže na nivou eksperata i reforme oružanih snaga.
"Ovakve ocjene su popraćene i visokom diplomatskom podrškom, kao naprimjer prilikom nedavne posjete američke državne sekretarke Hilari Klinton. Ona je istakla da SAD nastavlja da podržava BiH na njenom putu reformi i da će, nakon rješavanja pitanja vojne imovine i ispunjenja uslova iz Talina, SAD podržati što skorije aktiviranje MAP-a i podnošenje prvog ANP-a. Sve ovo uliva nadu, ali i predstavlja dodatnu obavezu za nas da nastavimo kurs koji smo započeli prije nekoliko godina, kada se naša zemlja na osnovu odluke Predsjedništva BiH opredijelila za integracije u NATO i EU", kaže Trišić-Babić.
Za referendum kao pitanje koje se nameće kad se govori o integracijama BiH u NATO, zamjenica ministra spoljnjih poslova kaže da to nije od suštinske važnosti.
"Važno je istaći da mi reforme u NATO integracijama vršimo prije svega zbog nas samih, a ne zbog pukog priključenja NATO-u. To je slično kao i s EU. Reforme su potrebne nama, jer su one preduslov za stvaranje modernog i funkcionalnog društva, s vladavinom prava i visokim životnim standardom. To se isto odnosi i na NATO integracije - mi treba da izvršimo stvaranje modernih i funkcionalnih oružanih snaga, ali takvih koje će moći da odgovore izazovima 21. vijeka", pojašnjava Trišić-Babić.
Naglašava da je opasnost od klasične agresije iza nas i može se reći da BiH više nije ugrožena u klasičnom vojnom smislu, ali generalno u svijetu, i posebno u Evropi, raste opasnost od novih bezbjednosnih prijetnji, poput terorizma, upotrebe oružja za masovno uništenje, međunarodnog kriminala, sajber opasnosti...
"Upravo u tom pravcu treba da ide reforma OSBiH i prilagođavanje novim prijetnjama. Zbog toga je proces reformi putem integracija u NATO veoma važan. Putem tih reformi mi kao zemlja i naše oružane snage postaju interoperabilne s NATO-om, tj. uključuju se u širu bezbjednosnu zajednicu, i istovremeno postaje dio tog sistema odbrane. U ovaj proces se uključuju sve zemlje jugoistočne Evrope, čak i one koje politički ostaju neutralne", navodi Trišić-Babić.
Ako se referendum sagleda u ovom svjetlu, postaje jasno da je to pitanje od manjeg značaja.
"Nama je najvažnije da putem NATO integracionih reformi postignemo to da naše oružane i bezbjednosne strukture postanu sposobne za pružanje sigurnosti u 21. vijeku. Ionako je pred nama dug proces reformi, gdje bi se eventualni referendum održao tek pred pristupanje BiH u NATO. Zbog toga to pitanje nama danas nije od suštinske važnosti i ne predstavlja smetnju za reformske aktivnosti. Osim toga, pristupanje NATO-u ne bi zahtijevalo promjenu ustavne strukture u BiH, niti unutrašnje preuređenje", precizirala je Trišić-Babić.
U razgovoru je naglasila da se treba fokusirati na nastavak reformi sistema sigurnosti, a da pitanje eventualnog referenduma ostavimo za vrijeme kada se u BiH u potpunosti izvrše reforme oružanih i bezbjednosnih struktura, i kada zemlja u potpunosti bude spremna za integracije u NATO.