SARAJEVO - Ministar inostranih poslova BiH Bisera Turković izjavila je da na sjednici Savjeta ministara nije podržala prijedlog odluke o zaštitnim mjerama na uvoz određenih proizvoda iz EU jer nije prošao propisanu proceduru koja prethodi razmatranju materijala, a nije obrazložena ili navedena hitnost donošenja.
Prema njenim riječima, prijedlog odluke nije prošao proceduru propisanu relevantnim odredbama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju /SSP/, što predstavlja njegovo proceduralno kršenje.
Ona navodi da BiH kao ugovorna strana u SSP ima pravo preduzimati mjere propisane odredbama sporazuma i/ili domaćim propisima, ali preduzimanje bilo kakve "odbrambene trgovinske mjere" uvijek podrazumijeva iniciranje ili sprovođenje konsultacija sa drugom stranom, saopšteno je iz Ministarstva inostranih poslova u Savjetu ministara.
"BiH, kao zemlja koja napreduje ka članstvu u EU, mora detaljno pripremiti sve važne odluke koje donosi, uz sagledavanje svih okolnosti i mogućih posljedica", smatra Turkovićeva.
Ona je navela da u ovom slučaju nisu vođene konsultacije sa EU, te da one nisu inicirane ni nakon što je prijedlog odluke postao javan i stigla prva reagovanja iz bloka.
Prema njenim riječima, u dokumentu se ne navodi nijedan podatak iz kojeg bi bilo moguće utvrditi stanje na tržištu BiH, niti poremećaj koji je, kako se tvrdi, nastao uslijed pandemije i uvoza.
"Prijedlog odluke ne sadrži analizu u kojoj je dokazano da je uvoz obuhvaćenih proizvoda prouzrokovao poremećaje na tržištu i tržišne viškove, niti procjenu uticaja mjere na druge proizvođače i potrošače u BiH. Prijedlog ne sadrži obračun iz kojeg je vidljivo zašto se predlaže uvođenje maksimalnog nivoa carinske stope propisane Carinskom tarifom BiH. Stoga je prijedlog odluke i sadržajno kršenje odredaba SSP-a i negativan za druge interesne grupe u BiH", naglasila je Turkovićeva.
Ona je istakla da je EU ključni spoljnotrgovinski, ekonomski i politički partner BiH koji je podsticao i pomagao reformske procese u zemlji, uključujući i poljoprivredu, te da zato treba voditi računa da se odnosi odvijaju korektno, uz uvažavanje propisanih procedura i traženje rješenja u međusobnom dijalogu.
"Iako je to uvijek zadnje sredstvo kojem institucije EU pribjegavaju, treba takođe imati na umu da su u ovakvim situacijama moguće kontramjere. One se mogu kretati od suspendovanja sistema autonomnih preferencijalnih mjera /ATM/ za robe porijeklom iz BiH, suspendovanja tehničke pomoći do blokiranja sredstava finansijske pomoći", navela je Turkovićeva.
Prema njenim riječima, tome svjedoči najnoviji primjer Ukrajine, kojoj je zbog zabrane izvoza drveta po sporazumu sa EU prvo blokirana pomoć od 600 miliona evra, a kasnije vođen arbitražni postupak u kojem je Ukrajina proglašena odgovornom za uvedenu mjeru.